Institut za hrvatski jezik i lingvistiku iz Zagreba predložio je Ministarstvu kulture Hrvatske da se bunjevački govor proglasi nematerijalnom kulturnom baštinom Hrvatske, kao važan čin pomoći bunjevačkom govoru i svim Bunjevcima u Hrvatskoj i inostranstvu.
Direktor tog instituta Željko Jozić rekao je na konferenciji za novinare u Senju, povodom završetka Meseca hrvatskog jezika, da je odlučio da o toj temi govori u Muzeju grada Senja, koji ima bogatu etnografsku muzejsku zbirku o Bunjevcima u stalnom postavu, a bunjevački govor je vrlo živ u okolini grada, prenela je Hina.
“Želimo dokazati da su bunjevački govori autohtoni hrvatski govori i poreklo im je zapadna Hercegovina te zaleđe Dalmacije, odakle su se Bunjevci iselili zbog prodora Osmanlija u 17. stoleću”, rekao je Jozić i dodao da su došli u primorski i lički kraj Hrvatske te u Gorski kotar, a jedan deo njih odselio se u podunavski kraj, u Bačku.
“Svi oni i danas govore novoštokavskim ikavskim hrvatskim govorima”, kazao je Jozić.
Prema njegovim rečima, važno je da se bunjevački govor dodatno zaštiti i da se javnost u Hrvatskoj i izvan nje senzibiliše za pripadnost bunjevačkog govora hrvatskoj matici.
Potvrdio je da je povod za taj predlog Instituta aktuelna situacija u Vojvodini, gde je u Skupštini grada Subotice pokrenuta inicijativa da se bunjevački govor proglasi jednim od jezika u službenoj upotrebi na teritoriji tog grada.
“To je istorijski falsifikat. Isključivo sa naučne, lingvističke strane možemo reći da je to tradicionalni hrvatski govor. O tome govore brojni zapisi, svi hrvatski lingvisti, svi svetski lingvisti slavisti, ali ni vodeći srpski lingvisti nikad nisu dovodili u pitanje hrvatsko poreklo bunjevačkog govora”, kazao je Jozić.
Izvor: Autonomija, Beta
Panorama Subotice sa gradskom kućom u prvom planu (Foto: Viktorija Aladžić, 2013)
