Radionica za istraživanje identiteta manjina u Senti uradila je još jedno istraživanje javnog mnjenja koje je naručila Fondacija „Sloboda štampe” koja izdaje Čaladi Ker, Sabad Mađar So i Slobodnu reč. Ovog puta je istraživanje ispitivalo spremnost vojvođanskih Mađara da emigriraju, u koje zemlje idu, sa kakvim ciljem, i kakve nade imaju u vezi budućnosti Vojvodine. Rezultate istraživanja predstavićemo u nastavcima.

Iz prvog dela istraživanja proizilazi, iz kojih regiona se najčešće iseljavamo, države kojeg govornog područja ciljamo, gde šaljemo decu na školovanje i ako smo već pošli, da li se vraćamo kući.

Zbog talasa iseljavanja poslednjih decenija, mnoge porodice je pitanje iseljavanja direktno ili indirektno dotaklo, jer je neko iz porodice privremeno ili stalno u inostranstvu. Često je ovo samo prelazni period, kada se neko od roditelja zaposli u inostranstvu na izvesno vreme ili dete započne svoje školovanje negde u inostranstvu. Međutim, ovo mnogo puta može biti i pripremna faza završne emigracije: drugi roditelj ode za roditeljem koji radi u inostranstvu, ili se dete ne vraća u domovinu nakon što završi školovanje.

U pogledu ostanka kod kuće, nažalost, pojavile su se šeme i kanali, koji takođe olakšavaju privremeno zapošljavanje u inostranstvu ili trajno preseljenje u isto. Devedesetih godina prošlog veka i ranih 2000-tih, kanali za emigraciju u Mađarsku su postali institucionalizovani, a od tog vremena su najčešće emigrirali u Austriju, Nemačku i druge zapadnoevropske zemlje.

Gotovo svi među rođacima imaju nekog ko živi ili je privremeno u inostranstvu. U našem istraživanju smo dakle, postavljali pitanja o boravku u inostranstvu osoba sa kojima smo u bližim porodičnim odnosima (u bliskom srodstvu).

30,6 posto ispitanih ima članove porodice koji žive u inostranstvu. Posmatrano regionalno, može se reći da je u severnoj centralnoj Bačkoj i Banatu ovaj procenat veći (40 posto), nego u Potisju, Zapadnoj Bačkoj i Južnoj Bačkoj (20 – 25 posto). Najviše pominjane zemlje u kojima žive članovi porodice su Mađarska, Nemačka i Austrija. Zanimljiva je kontradikcija da je kod onih koji pozitivno gledaju na Srbiju poslednjih deset godina (situacija se popravila), a koji očekuju poboljšanje u narednih deset godina, značajno više članova porodice koji žive u inostranstvu.

11,6 posto ispitanika u uzorku ima nekog ko privremeno radi u inostranstvu, dok u daljih 6,3 posto porodica i više osoba radi u inostranstvu. Najviše njih u Mađarskoj, Austriji i Nemačkoj. Raspodela po zaposlenju jednog ili više članova porodice u inostranstvu: Zapadna Bačka 41,7 posto, Potisje 19,8 posto, Severno – centralna Bačka 16,2 posto, Banat 15,5 posto i Južna Bačka 11,5 posto. Među zaposlenima na određeno vreme su prevashodno zastupljeni oni sa nižim obrazovanjem i oni koji veruju da se u zemlji u poslednjih deset godina ništa nije promenilo niti će se promeniti u narednih deset.

21,9 posto ispitanih porodica ima člana porodice koji se školuje u inostranstvu. Regionalna podela je slična kao u pitanju iznad: u najvećoj razmeri u inostranstvu se školuju iz severno – centralne Bačke i Banata (27 – 29 posto), dok je taj procenat nešto manji (16 – 17 posto) u Potisju i u Zapadnoj Bačkoj, a najmanje iz južne Bačke (7,7 posto). 90 posto onih koji se školuju u inostranstvu školuju se u Mađarskoj. Pominjane su i Nemačka, Austrija, SAD i Island.

Posmatrano po regionima u okviru Vojvodine, možemo reći da je najviše porodica u Severnoj i Srednjoj Bačkoj i Banatu koje imaju člana porodice koji živi ili školuje se u inostranstvu.Najveći procenat članova porodice na privremenom radu u inostranstvu je zabeležen u Zapadnoj Bačkoj. Mađarske porodice koje žive u južnobačkom regionu su proporcionalno manje pogođene navedenim pitanjima.

Što se tiče obrazovanja, što je viši nivo obrazovanja ispitanika, to je manji udeo članova porodice koji žive i rade u inostranstvu, ali je veći udeo članova porodice koji se školuju u inostranstvu.

U narednom delu možete dobiti odgovor na pitanje, koliko želimo da napustimo zemlju, koja je starosna grupa koja najpre krene i da li naše nade vezane za Srbiju utiču na planove za iseljavanje.

Odlaze mladi… (Ilustracija: Pixabay)