Bolja egzistencija kao glavni pokretač

Po zahtevu Fondacije za slobodu štampe koja izdaje nedeljni list „Čaladi Ker” (Családi Kör) i novinski portal „Sabad Mađar So” (Szabad Magyar Szó), senćanska Radionica za istraživanje identiteta manjina napravila je još jedno istraživanje javnog mnjenja. Ovog puta je istraživanje ispitivalo spremnost vojvođanskih Mađara da emigriraju, u koje zemlje idemo, sa kojim ciljem i kakve nade imamo za budućnost Vojvodine. Rezultate istraživanja ćemo predstaviti u nastavcima.

U ovom, trećem delu se bavimo uzrocima emigracije.

Postavili smo ista pitanja o budućnosti kao u prethodnom delu: kako će se razvijati ekonomska situacija u Srbiji, životni standard ljudi, srpsko-mađarski odnos, a takođe smo i proširili i pitali o ličnom životu.

Ispitivali smo kako je migracija povezana sa ovim faktorima. Interesantno je da je skoro slična sklonost emigriranju kod onih koji misle da će se situacija pogoršati i onih koji misle da će se poboljšati. Oni prema čijem mišljenju se stvari ne menjaju, pokazuju manju sklonost ka emigriranju.

Najveću korelaciju između ova dva faktora pokazala je ocena odnosa između Srba i Mađara: među onima koji kažu da će se odnosi između dva naroda pogoršati, njih 80 posto su potencijalni migranti, a samo 20 posto će sigurno ostati u Srbiji.

Još jedan kuriozitet je da je među onima koji su svoju buduću ličnu situaciju pozitivno procenili veća stopa mogućih emigranata od onih koji su pesimističniji. To je zbog činjenice da poboljšanje sopstvene situacije povezuju sa emigracijom.

Dijagram 2-3-1: Međuzavisnost očekivanog životnog standarda i spremnosti za iseljavanje

Razumevanje motivacije iza odluke o emigriranju je važan faktor koliko i sam stepen emigracije.

„Zašto ljudi odlučuju da napuste svoju domovinu i započnu novi život u novom društvu, ostavljajući za sobom rođake i prijatelje, često počevši od nule? Postoji li razlika između motivacije mladih i starijih da emigriraju?“

74,2 posto vojvođanskih Mađara koji razmišljaju o emigraciji napustilo bi Srbiju zbog boljih uslova života, 11,9 posto zbog nepovoljnog manjinskog statusa, a dodatnih 10,1 posto zbog spajanja porodice. Preostalih 3,8 posto je navelo druge razloge za svoju potencijalnu emigraciju: školovanje dece, bolja zdravstvena zaštita, finansijska i politička sigurnost, nalaženje mira u dobu penzionisanja i profesionalni razlozi.

Dijagram 2-3-2: Razlozi iseljavanja među vojvođanskim Mađarima

Najveći je postotak njih koji žive u regionu Banata, 88,9 posto, a koji su odgovorili da bi napustili zemlju radi boljeg života. Nije iznenađujuće da je broj onih koji bi emigrirali zbog boljeg života najveći u starosnoj grupi od 18 do 35 godina, ali je interesantno primetiti da je kod srednje generacije i najstarijih najveći deo onih koji su izabrali emigraciju zbog nepovoljnog manjinskog statusa.

Dijagram 2-3-3: Razlozi iseljavanja po starosnim grupama

U pogledu školske spreme, spajanje porodice najviše motiviše one sa osnovnim obrazovanjem (8 razreda osnovne škole ili manje), a oni takođe najviše osećaju i nepovoljnu manjinsku situaciju. Većina onih sa srednjom stručnom spremom je izjavila da bi otišli u svet radi boljeg života (77,3%).

Dijagram 2-3-4: Razlozi iseljavanja po stručnoj spremi

Žene su nešto više motivisane spajanjem porodice i boljom egzistencijom, a muškarci „vode“ u nepovoljnoj manjinskoj situaciji, što bi 16,2 posto njih navelo kao razlog emigracije. Samo 8,8 posto žena je izabralo ovaj rezultat.