Nasilje i korupcija u zemlji se moraju iskoreniti, policija i pravosuđe moraju biti oslobođeni političkog uticaja, štampa mora da bude slobodna i moraju se poboljšati izborni uslovi – ovako se može sumirati poruka koalicije „Srbija protiv nasilja“ koja se mogla čuti u Subotici.

Marinika Tepić, potpredsednica Stranke slobode i pravde, jedan od nosilaca liste „Srbija protiv nasilja“ u intervjuu za naš list izrazila je žaljenje što je Savez vojvođanskih Mađara, koji se u prošlosti ponašao pristojno, od svog partnera, Srpske napredne stranke, usvojio najgoru političku praksu.

„Nasilje je i kada se čoveku oduzme penzija i ne vrati mu se!“

Na koji način planirate da iskorenite nasilje koje je ukorenjeno u društvu?

-Nasilje je sveopšta pojava. Mi imamo dva strašna događaja iz maja meseca, 3. i 4, dakle masovna ubistva u Ribnikaru, Malom Orašju i Duboni, koja su potpuno traumatizovala i šokirala Srbiju, a posle kojih ona zaista nije ista, iako se režim trudi da se ponaša kao da se maltene to nije ni dogodilo. Taj prvi komemorativni skup smo nazvali „Srbija protiv nasilja“, da bismo iz te traume shvatili da je nasilje svuda oko nas.

Šta podrazumevate pod tim da nas nasilje okružuje sa svih strana?

Nasilje je i kad kršite zakon, nasilje je i kada oduzimate penzije ljudima, a koje su zakonom stečene, to jest stečeno pravo Ustavom, a i ako im uzmete kada je kriza, pa im ne vratite, to je takođe nasilje. Naravno, nasilje je i svako fizičko nasilje, ali je nasilje nad građanima i sa ovom inflacijom, koja nije potrebna, gde nije tačno da se radi o uvezenoj inflaciji, samo se delimično radi o tome, a kod nas je inflacija i dalje veća nego u Ukrajini, gde se vodi rat. Kod nas je dvostruko veća nego u zemljama Evropske unije i to je zbog toga što oni koji rukovode ekonomijom, finansijama i poreskom politikom ove zemlje to rade na takav način, da zadužuju Srbiju s jedne strane, zato što budžetski novac koji postoji, koruptivno koriste, a ne tamo gde je potreban. I sad, da ne objašnjavam ceo taj uzročno-posledični niz, ali korupcija je jedno od najvećih nasilja.

Navedite neke primere.

Mi sada svedočimo ovim dokazima kako se u kešu plaćaju hiljade aktivista, kako se ispumpavao novac iz državnog budžeta za fiktivne organizacije, fiktivne projekte. Pazite, to je samo u jednom resoru pet miliona evra! Zamislite u svim drugim resorima, pa zamislite sva javna preduzeća, pričamo o republici, a onda sve to prenesite plus na Vojvodinu, pa plus u svakom gradu i u opštini. To su ogromne pare. Zato nema za veće plate, veće penzije, za niže cene, za veće plate da se manje oporezuje taj deo koji se oporezuje, to jest da se smanji po crnogorskom modelu, a to odmah može da se uradi.

Kako biste iskorenili korupciju?

Naravno, za borbu protiv korupcije ključno je nekoliko zakona, koji se moraju sprovesti, radi dekriminalizacije policije i pravosuđa. Ja često navodim primer policajaca profesionalaca, malo ih je ostalo, pošto su oni uglavnom degradirani ili dislocirani na neka nebitna mesta, jer se proganjaju ovi koji rade po nalogu zakona, a ne po nalogu partije. I onda oni kažu da imaju problem, da izađu na uviđaj, kada dobiju poziv, naročito za teška krivična dela, jer ne znaju koga će tamo zateći, i da li  – kada se vrate u policijsku stanicu da napišu izveštaj, da pokrenu istragu – će neko da okrene telefon, da zaštiti tog kriminalca, a da oni stradaju. Zbog toga što su hteli da rade po zakonu i procesuiraju. Eto dokle je to došlo. Što se tiče antikorupcijskih zakona, taj ključ nam je po rumunskom zakonodavstvu, sa specijalnim tužiocem za visoku korupciju, dakle visokih funkcionera, barem je u Rumuniji bilo tako koncipirano, gde imamo penale ili kazne za mito i korupciju. Međutim, u ovom slučaju, pošto se radi o visokim javnim funkcionerima, koji su zloupotrebili javnu funkciju, u ime građana, kao i javni novac, onda se njihova kazna udvostručava ili utrostručava. Kao i razni drugi mehanizmi, s tim što bi tu naravno bila ključna tužilačka policija, posebna policija, koja bi u stvari bila sačinjena od eksperata, agenata, od pravnih forenzičara, finansijskih forenzičara, koji znaju da čitaju papire, te rupe u zakonu i koji bi onda bili odgovorni tom specijalnom tužiocu, a ne ministru policije, koji je opet politička figura. Pošto naši ministri policije, barem ova poslednja trojica-četvorica, ne bi prošli bezbedonosnu proveru ni u jednoj normalnoj zemlji, a ne da vode najosetljivije resore, kao što su bezbednosne službe i policija. Znači, da vratimo poverenje u institucije. Mi smo imali situaciju sa velikim prijateljem Aleksandra Vučića, Sebastianom Kurcom u Austriji, koji je znate i sami, pao zbog korupcije, ali zato što su tamo institucije radile svoj posao, zato što je tužilaštvo bilo jako. Svuda ima ljudi koji kradu, svuda ima ljudi koji žele da iskoriste korupciju za ličnu korist, za lično bogaćenje. Ali tamo sistem radi, pa vas uhapsi makar bili i kancelar. E to mi hoćemo ovde! I naravno da je vlast smenjiva. Moramo da oslobodimo medije, moramo da dekriminalizujemo pravosuđe, tužilaštvo je usko grlo. Zašto ja stalno pričam o tužilaštvu? Pošto vama i sudija kaže „kako ja da sudim, kada vidite šta meni tužilaštvo donosi“? I naravno, da stvorimo uslove za normalne izbore.

„Život u uređenoj zemlji mi je važniji od nacionalne pripadnosti“

Kako želite da se obratite nacionalnim zajednicama, zašto da glasaju za vašu listu?

-Vi realno i nemate nacionalne manjine koje su politički organizovane na način da imaju biološki kapacitet da izađu na izbore. Osim mađarske zajednice, bošnjačke, albanske i romske. To su bukvalno jedine četiri nacionalne manjine koje imaju biološki potencijal da nešto urade na izborima. Ako znamo da je vrednost jednog poslaničkog mesta oko 15-16 000 glasova po prirodnom pragu, vi nemate nijednu manjinu koja ima toliko birača da može na takav način da iznedri nekog svog nacionalnog, da kažem, etničkog predstavnika. Mi pak nemamo sistem kao što je na primer u Rumuniji ili gde su dvodomni parlamenti, gde imate garantovana mesta za pripadnike nacionalnih manjina, nego oni ipak na neki način moraju da izađu na izbore, sve ostale manjine su veoma malobrojne. Drugo, mislim da ima dosta manjina koje ne ističu svoj etnicitet u prvi plan, na neki način. Recimo, ja sam Rumunka po poreklu, i po majci i po ocu, ali je eto rumunska nacionalna manjina više bila da kažem, građanski orijentisana, nego etnički. Mi smo iste veroispovesti kao naš, autohtoni narod u smislu državljanstva, srpski narod, za koji ja isto tako kažem da je moj narod. Tako da imate specifikum za svaku etničku zajednicu ponaosob, mislim da je to zapravo ogledalo onoga što se i vidi u parlamentu. Imate četiri etničke zajednice, koje pod ovim zakonskim uslovima mogu da izađu na izbore. Isto tako mislim da smo imali toliko mnogo loše hipoteke, podela, mržnje u regionu, u samoj zemlji, brojeći ko pripada kojoj naciji. Moje mišljenje je da to nikako ne može biti prioritet, to jest nije moja politička opcija da mi etnicitet bude pre drugih vrednosti, uređene države, sistema. Zato moj izbor i jeste Stranka slobode i pravde. I ranije sam bila u strankama, ali su to uvek bile stranke koje su okupljale i integrisale nacionalne manjine svih vrsta. Ja mislim da svi treba da budemo zajedno.

Na manifestaciji u Subotici ste rekli da grad ima dve naprednjačke stranke, da je SVM mlađi brat naprednjaka. Da li ćete stupiti sa njima u koaliciju ako će vam zatrebati partner nakon relativne većine na izborima ili nećete na to biti primorani ako steknete relativnu većinu, ali i dalje možete to da uradite?

-Moram da priznam da je to veoma komplikovano pitanje, zato što smo mi pri stavu da nećemo sarađivati sa strankama koje čine vlast, sa Srpskom naprednom strankom, da budem potpuno jasna, te sa Socijalističkom partijom Srbije i njihovim satelitima, dakle ni sa kim ko čini sadašnju vlast. Iako je SVM specifičan, jer je to stranka koja je bila partner i u prethodnim sazivima, zbog svog specifičnog bića kao političke organizacije. Ja naprosto ne mogu da vam dam taj odgovor. SVM je veoma lojalan partner SNS-u, nije neko ko je pravio probleme drugima, da je ugrožavao druge ljude da ja znam, da se ponašao loše prema drugim sugrađanima itd. Ali, jesam čula da su se loše ponašali prema svojim etničkim pripadnicima, jednako kako se SNS ponaša prema svojima, dakle Srbima, a gde je maltene pitanje opstanka ili vrednosti da te se naziva Mađar izjednačeno sa glasovima za SVM. Zato kažem da je SVM mlađi brat SNS-a. Meni je žao što ta praksa postoji, jer mislim da je SVM imao čist obraz neko vreme u smislu „mi smo manjinska stranka i mi ćemo se uvek truditi da budemo uz vlast, jer je to za naše pripadnike važno, bez obzira ko je“. Međutim, po mojim saznanjima, oni su značajno proklizali u ovaj manir instrumentalizacije političke stranke, jednako kao i SNS. Da prete pripadnicima mađarske zajednice, da ih ucenjuju finansijskim sredstvima, dotacijama, pomoći koja im po zakonu pripada, ukoliko svoj glas ne daju SVM-u. I mislim da je to jako loše, jer nekako stavlja znak jednakosti među njima. Eto, najgore su poneli iz SNS-a ako je to tačno i onda će partnerstvo biti gotovo nemoguće, jer onda to znači da među njima nema gotovo nikakve razlike, to jest između SNS-a i SVM-a.

Kako komentarišete to što najintenzivniju kampanju vodi sam Aleksandar Vučić, koji čak i ne učestvuje na izborima?

-Tom čoveku je jasno, pošto je SNS u konstantnom padu, da ako on ne zagine, na prošlim izborima su već izgubili pola miliona glasova. Sada je još više izgubio. Njemu je jasno, da ako stvari ovako ostanu, na ovim izborima oni neće moći da naprave većinu sa SPS-om, a onda će on biti predsednik koji će samo deliti ordenje. A ne onaj koji će voditi svet i od kojeg će vam maltene zavisiti život i smrt. I zato je on zaginuo da bi ova vlada opstala, odnosno da pomogne SNS-u. Ali ja mislim da je to podstrek za građane. Ako je rekao da podnosi ostavku ako SNS izgubi na izborima, taman da mu ispunimo i tu želju.

Marinika Tepić u Subotici (Foto: Margareta Tomo)