Istraživači u Beču su analizirali snimke mozga 12 border kolija, dok su psi posmatrali slike ljudskih izraza lica koji prikazuju različite emocije.

Čovekov najbolji prijatelj zna kako se osećate, jer su naučnici otkrili da psi razlikuju emocije na ljudskim licima, javlja Sky News.

Nalazi Univerziteta u Beču predstavljaju prvi direktan dokaz te vrste da ove životinje poseduju sposobnost da prepoznaju pozitivne i negativne emocije i reaguju na njih. Naučnici su za ovu analizu koristili jednu vrstu VI. Utvrđeno je da su se regioni mozga kod pasa povezani sa višim kognitivnim funkcijama i obradom nagrade – slepoočni korteks i kaudatno jedro – aktivirali samo prilikom prikazivanja slika srećnih nepoznatih osoba. Kada su im prikazivane slike koje izražavaju bes, strah i tugu, ti regioni se nisu aktivirali. Istraživači su zatim analizirali reakcije u celom mozgu pasa pomenute rase i otkrili jasno izražene obrasce aktivnosti koji su razlikovali strah od besa i tuge.

Ovo ukazuje na to da mozak psa razvrstava ljudske izraze lica prema valenci i pokazuje sposobnost razlikovanja pojedinih negativnih ljudskih izraza lica, naročito onih koji uključuju strah.

Vodeća autorka na ovom polju, Lora Kuaja, dodala je da su psi evoluirali zajedno sa nama kako bi razumeli naše izraze lica i sarađivali sa nama, a prepoznavanje te činjenice može promeniti način na koji komuniciramo sa njima i brinemo o njima.

Istraživači zatim planiraju da prouče kako psi objedinjuju druge signale – uključujući govor tela, nijanse u glasu i miris – kako bi tumačili ljude u svom okruženju.

Studija, objavljena u časopisu iScience u ponedeljak, ukazuje na nekoliko ograničenja, napominjući da su se border koliji pokazali kao veoma vešti u praćenju socijalnih signala u poređenju sa drugim rasama, kao i da su u okviru ograničenog uzorka ispitanicima prikazivane statične slike umesto lica u pokretu. Istraživači su takođe dodali i to da je svih 12 učesnika u studiji bilo u vlasništvu porodica punih ljubavi, te su upozorili da bi psi van takvog okruženja mogli drugačije da reaguju na ljudske emocionalne signale.

Neke druge studije (Mikloši 2008.) pokazuju da se znatan deo društvenog života pasa odvija u grupama koje čine različite vrste. Zapravo, ljudi i psi su više od simpatričnih vrsta, druim rečima, ovde je reč o nečemu višem od pukog preklapanja teritorija. Poznato je da domaći psi veoma dobro tumače ljudske komunikacione signale, kao što su pokazivanje i usmeravanje pogleda, čak i u veoma ranom uzrastu. Takođe je dokazano da su psi osetljivi na to da li im ljudi posvećuju pažnju, te ispoljavaju različito ponašanje u zavisnosti od pravca i dostupnosti te pažnje. Pored toga, utvrđeno je da su psi osetljivi na eksplicitne signale usmeravanja pažnje, pri čemu pokazuju bolje rezultate u socijalnim zadacima kada su komunikativni znaci predstavljeni u kombinaciji sa njima. Isto tako te znake ne doživljavaju kao komunikativne kada nisu upućeni njima (Kaminski, 2012.)

Zbog svega navedenog, treba znati da psi nisu igračke, već živa i inteligentna bića, te je red tako ih i tretirati.

Nemojmo uzimati psa zato što je dete malo, pa želi sa kucom da se igra, a posle kada mu dosadi, izbaciti ga na ulicu.

Takođe treba biti i odgovoran, vakcinisati, po potrebi sterilisati i uopšte, tretirati psa kao člana porodice, a ne kao nešto što može da se zameni kao stara čarapa.

Oni koji imaju pse znaju o čemu govorim, a oni koji ih nemaju neka razmisle dobro pre nego što ih uzmu.

Mladi border koli (Foto: husse.ie)