Gotovo tri hiljade srpskih lekara zahteva odlazak članova republičkog kriznog štaba i uspostavljanje nove komisije stručnjaka

Zbog manipulacija brojem ljudi zaraženih korona virusom i broja preminulih zbog epidemije, jedna grupa srpskih lekara pod imenom Ujedinjeni protiv Covid-a, započeli su peticiju, koju je do sada potpisalo njih više od 2.800, među ostalima i dr Peter Červenak ginekolog – akušer iz Bačke Topole, koji misli da je manipulacija toliko očigledna, da bi je spazio i učenik nižih razreda osnovne škole.

Profesionalizam je (i) u medicinskim krugovima nadjačan politizacijom

Zašto ste se priključili inicijativi?

-Moje kolege lekari su lepo sastavili u obaveštenju, koja je svrha peticije. Brojkama u vezi epidemije korona virusa je manipulisano na tako providan način, da je to jasno čak i učenicima osnovne škole. U vreme vanredne situacije, kada je opozicija predložila da se omogući starijima da izađu u šetnju, vlasti su to odbile, sa obrazloženjem da ako to dozvole, groblja će se napuniti. U nekima se već tada rodila sumnja, da su vlasti verovatno videle originalne brojke, samo su ih malo „naduvali“. Međutim, najočigledniji dokaz manipulacije je taj, da kad su bili izbori, onda nije bilo virusa, ali ako su bile demonstracije, onda je broj zaraženih skočio u nebo. To je toliko providno, da je neizdrživo!

Da li je vlast ovim prevazišla svaku meru?

-Ova manipulativna situacija, koja je nastala u politici, primetna je i u ekonomskim krugovima, ali se godinama akumulirala i u profesionalnim krugovima. Nažalost, profesionalizam je i u lekarskim krugovima nadjačan politizacijom: na čelna mesta su postavljeni ljudi iz političkih partija, čija stručnost i nije toliko upitna, kao predstavnika struke, ali klimaju glavom na način koji odgovara partiji. A to je ceo zdravstveni sistem postavilo naopačke. Ja se čudim što se ceo sistem nije srušio. Sreća da još uvek postoje ljudi koji posvećeno rade – i pritom ne mislim samo na lekare, već i na tehničare i spremačice – kojima nije bilo važno kako, ali su obavili svoj posao. Mnogo puta je trebalo prekovremeno raditi, posao onih koji rade na intenzivnim odeljenjima je veoma zahtevan, i teško je raditi u skafanderima. Oni su i to prihvatili. A na leđima takvih, posvećenih ljudi sedi jedna takva politička garnitura, koja ovo sve predstavlja kao svoju zaslugu. Kao da se zdravstveni sistem suprotstavio izazovima zahvaljujući njima, iako se desilo upravo obrnuto. Oni su bili ti koji su bušili i uništavali sistem, a zbog sitnih partijaca su donošene takve odluke, koje su odgovarale politici, a ne i struci. Lekarska komora je u tom pogledu potpuno zakazala, jer se oglasila samo veoma tiho.

Međutim, Sindikat lekara i farmaceuta Srbije nije ćutao.

-Srećom, Sindikat je bio u pravu i mora se naglasiti da su oštro kritikovali situaciju. U stručnim krugovima je rečeno: mi, lekari, ovo ne možemo ostaviti bez reči. Zbog toga je trebalo potpisati ovu polu-spontanu inicijativu, sa kojom sam se i ja složio i podržao je. Zapravo nismo ni znali ko su članovi Kriznog štaba, jer je on zasićen političarima gladnih novca, a neki stručnjaci su dozvolili da budu kompromitovani. Nakon što su lekari sve to prozreli i otkrili, profesor Kon je takođe priznao, da kada je dodao i izračunao, brojevi jedne trećine izveštaja se nisu slagali. Ali to je i bila svrha velike centralizacije: mogli su lakše da manipulišu podacima. Strašno, ali se isto to događa i u Mađarskoj.

Prema doktoru Konu, informatičari su pogrešili. Da li je Krizni štab mogao znati stvarne brojke?

-Krizni štab je dobio podatke koje je neko pripremio. Novinari istraživači BIRN-a su tako otkrili slučaj, da su sabrali lokalne, tj. regionalne podatke i kada su to podvukli, iznos nije odgovarao centralno objavljenim nacionalnim ciframa. Iz Beograda su objavili manje, nego što je trebalo na osnovu objedinjenih regionalnih podataka. Istakao bih da je kasnije izdato obaveštenje da regioni ne mogu da izdaju izveštaj, samo centar u Beogradu. Ovo nikako nije greška informatičara. Oni su radili sa bazama podataka i povezali su mnoge lokalne baze istih. Neko se umešao u to, da Krizni štab dobije druge brojke, a njima se manipulisalo tako, kako im je odgovaralo. Pre izbora, broj zaraženih se u našem okruženju bukvalno svuda povećavao – u Rumuniji, Hrvatskoj, Bosni i Mađarskoj – a baš u Srbiji nije. To je već zapelo za oko i SZO-u. To se ne može drugačije uobličiti, jer se i u stručnim krugovima smatra perverzijom da su građani nepotrebno izloženi opasnosti , samo da bi se održali izbori. U vreme kada je bila epidemija variole vere (velikih boginja), ni drug Tito se nije toliko uplitao, nego je ostavio stručnjake da rade. A struka je problem rešila i epidemija se nije proširila na Evropu. Kod nas je sada situacija takva, da ne dozvoljavaju stručnjacima da rade, a oni ne dobijaju ni odgovarajuće informacije.

Epidemiolog je detektiv, ali da bi mogao da radi, potrebni su mu tačni, važeći i zvanični podaci, koje može koristiti za donošenje zaključaka o širenju epidemije i njeno sprečavanje.

Opasna je pojava, da je preterana histerija „rodila“ one koji poriču virus

U vezi epidemije ste pomenuli političke i ekonomske interese. Da li je moguće da je propaganda u vezi korona virusa namerno preuveličana u poređenju sa stvarnom opasnošću?

-Jedan od glavnih ciljeva propagande je bilo podsticanje manipulacija. Mislim da su ljudi bili u situaciji da mogu da ih uslove, da „kada ja kažem da ostaneš kod kuće, onda ćeš i ostati kod kuće, a ako kažem da možeš da ideš da glasaš, onda ćeš da ideš i da glasaš.“  I dresura pasa se tako obavlja: „ako ne sedneš, ne dobiješ hranu, ako sedneš, dobiješ“, tako da kasnije i sami od sebe sednu, jer se to od njih očekuje. S druge strane, ova epidemija je zaista stvarnost! Ali je oko nje dignuta prevelika prašina i previše je sve naduvano. Svrha zastrašivanja i zbunjivanja je skretanje pažnje sa stvarnih problema: Krušik, Jovanjica, izborne prevare, uspostavljanje vladavine jednopartijskog sistema itd. Sve to je uspešno gurnuto u pozadino propagandom oko korona virusa.

Zašto mislite da su prenaduvane informacije opasne?

-Pojavila se jedna druga krajnost, koja sve ovo poriče a internet je veoma pogodno tlo za takve stvari. Isto tako je bilo i sa pokretom protiv vakcinisanja. Nažalost, većina ljudi ne može da proveri verodostojnost informacija, pa ako se to lepo upakuje, prihvatiće. Zamislivo je, da je tu protivreakciju uzrokovala histerija. Prisustvo virusa ne sme da se poriče, jer je tu, i to je živa realnost. I ranije su se pojavljivali novi virusi, biće tako i u budućnosti, zato treba naučiti živeti sa tim! Postoji jedna struka, jedan stručnjak, zove se: epidemiolog. Njegov posao je da se bavi epidemijama, a ko nema odgovarajuće znanje, radije neka ne pametuje! Mnogi navode primer španske kuge, ali ona je prouzrokovala toliku smrtnost, jer su glad i nedaće tokom Prvog svetskog rata dovele čovečanstvo u takvo stanje, da su svi bili jako slabi i pothranjeni, pa su bili jako podložni na virus koji je tada vladao. I korona virus je zarazan, ali od njega postoje mnogo zarazniji virusi. I dok uništavamo šume – prirodno stanište virusa – dotle će pokušavati da prežive mutacije, a time i mi ljudi postajemo mnogo podložniji njima. Međutim, korona virusu ne treba pridavati veći značaj nego što je potrebno, jer je devedeset odsto slučajeva asimptomatsko. Naravno, za određenu populaciju može biti smrtonosan. Poenta je da kod onih deset odsto koji imaju simptome, to ne bude masovno, da uguše zdravstveni sistem i intenzivnu negu, kao na primer u Španiji i Italiji, gde nije bilo dovoljno kreveta, respiratora i osoblja. Ali držanje ovog virusa pod kontrolom zahteva veoma jednostavna pravila ponašanja: držanje distance, pranje ruku, nošenje maske. I u vezi maske mnogi žive u zabludi, govoreći „što da je nosimo, kada nas ne štiti“. Ali maska ni ne štiti nas, nego našu okolinu od nas, da ne zarazimo druge, ako smo slučajno nosioci virusa, a to i ne znamo.

Za vreme epidemije, u mnogim bolnicama nisu rađeni specijalistički pregledi, a primljeni su samo COVID pacijenti koji su bili hitni slučajevi. Da li postoji statistika koja se odnosi na eventualni broj preminulih pacijenata zbog ovoga i da li u Kriznom štabu traže ove brojke?

-Verovatno je jedan od rezultata prenaduvavanja upravo to. Jako smo se fokusirali na epidemiju, pa su iz vidokruga ispali oni koji boluju od raka, kojima je trebala kemo ili radiološka terapija, to jest, nastavak planirane terapije, kao i hronični bolesnici i dijabetičari, koji su i inače jako osetljivi. Nažalost, više ljudi je umrlo kao rezultat pomenutog, nego zbog respiratornih problema izazvanih virusnom infekcijom. U zdravstvu ne možete razmišljati u krajnostima, tako da ne možete ni da se bavite samo virusom, kao što ga ne možete ni poricati. Oni koje je ovo najviše dotaklo su oni koji pripadaju ovoj jako osetljivoj, bolesnoj populaciji, koja je u pogledu COVID-a najviše izložena riziku. Ovo je trebalo organizovati promišljenije. Upravo iz tog razloga nismo tražili pozivanje na odgovornost Kriznog štaba, već smo tražili njihovu ostavku, zbog očiglednih manipulacija, u kojima je profesionalizam zaboravljen tokom cele ove priče. To je pričinilo najveću štetu, mada je nažalost širom sveta slična situacija. Ne znamo da li u svemu igraju ulogu i drugi neki interesi, ali je činjenica da su mnogi izgubili živote i zbog nedostatka zdravstvene nege, a ne samo zbog zaraze COVID-om.

O sudbini Bačkotopolčana ne odlučuju Bačkotopolčani

Peter Červenak je bio član Skupštine opštine u Bačkoj Topoli kao savetnik opozicije četiri godine, ali se nije kandidovao na poslednjim izborima.

-Morao sam da shvatim da o sudbini Bačke Topole nažalost ne odlučuju Bačkotopolčani. Na vodeća mesta su postavljeni sitnopartijci, i po partijskoj hijerarhiji oni iznad njih odlučuju šta će biti u Topoli. Jako dobar primer za to je bila sportska akademija ili fudbalski teren. Sramota šta se ovde događa! Da je samo nekoliko metara dalje, sagradili bi ga na nekom lesu… Ne bih da ulazim u to odakle novac, jer je „pao sa neba“.  Međutim, meštani već vekovima znaju da tamo ne sme da se gradi, jer je to najdublja tačka Bačke Topole, pa podzemne vode uvek nadođu. Zbog odabira lokacije, gradnja je bila skuplja za četvrt miliona evra. Znam da je to interes, jer je pet procenata zaista pet procenata, a što je veća suma i pet procenata će biti više. Mnogi privatni interesi pod velom partijskih interesa predstavljaju se kao da je to interes naroda Bačke Topole, odnosno javni interes. To je jako providno, ali ne žele da komuniciraju, a i dijagnozu spuštenih velova su jako teško podneli. Pred našim očima su uništili Dom zdravlja, na šta smo skrenuli pažnju, pa čak i uputili prijavu, ali se ništa nije dogodilo, premda je u pitanju nedostatak od milion evra! Nastala je takva situacija, da akumulirani dug Doma zdravlja plaćaju građani Bačke Topole iz svojih poreza. Još jednom, jer su ga već jednom isplatili putem zdravstvenog osiguranja. Za četiri godine, nikada nije bilo prenosa sednice SO, uprkos tome da je na to bilo usmereno 15 miliona dinara godišnje. Ni problem Krivaje nije rešen. Tako da je ovaj bojkot na koji smo se obavezali bio potreban korak, to jest nismo želeli da uzmemo učešća u ovom pozorišnom komadu izrugivanja demokratije. Nažalost, već je i smešno koliko ovi sitnopartijci bačkotopolski žele da odgovaraju ne bačkotopolskim interesima. U pogledu budućnosti ne znam šta da kažem, jer već pominju da će za dve godine ponovo biti izbori. Shvatili su da su premašili cilj. Ovaj parlament bez opozicije već bode oči i Evropskoj uniji. To je jedan od dokaza da je bilo svrsishodno bojkotovati izbore, i da je vredelo istupiti iz ovog cirkusa, koji je samo pozornica opremljena za državnu i lokalnu krađu – istakao je specijalista.

Imre Tot (Slobodna reč)

 Peter Červenak, naslovna fotografija: privatna arhiva)

Realizaciju ovog projekta podržala je Fondacija za otvoreno društvo