I ranije sam se zakleo da – ako mogu – neću ni reč napisati o tome šta se događa oko završnog ispita u osnovnoj školi.

Jer ono što se tamo događalo poslednjih godina (decenija), polako prelazi granice zdravog razuma i stvari koje se ikako mogu objasniti.

Međutim, stvarnost ponekad može nadmašiti i samu sebe. I ako je potrebno može i drsko da se ponavlja u nedogled.

I u centralnom delu, dozlaboga kontrolisanom od strane države (ako želimo: većinskom delu), a u slučaju učenika manjina, pre svega na mađarskom posebno i još češće. Iako kriterijum raznolikosti ni ovde ne bi mogao da se koristi kao otežavajuća ili olakšavajuća okolnost, jer se obično manifestuje u prevođenju radnih listova u obliku grešaka, pravopisnih pogrešaka i netačnosti. Istina, ni testovi na maternjem jeziku, kao ni ključevi za tačna rešenja nisu (bili) uvek besprekorni.

I kad bi čovek pomislio da, poučeni prethodnim iskustvima, konačno možemo pred učenike staviti ispravne testove, ispostavilo se da ni 2021. godine to nije tako. Štaviše: tako dve ozbiljne prevodilačke greške su se potkrale u zadacima iz matematike, koje su ih učinile nerešivim ili su učenike dovele do lošeg rešenja.

Ako su uopšte i pokušali da ih reše.

I u kombinovanom testu, u delu iz biologije, bila je jedna (zbunjujuća) pogreška, ali je otkrivena tokom testiranja i otprilike u 50. minutu ispravljena na licu mesta. Istina da je značajan deo učenika test uradio za pola sata, i prvom prilikom su izašli, već u 45. minutu, pa im pomenuta ispravka i nije pomogla. Tačno, nisu ni morali da žure.

Činjenice

-Prevod zadatka 9 (i 12, prim.aut.) testa završnog ispita iz matematike je netačan. Nažalost, tek sada sam saznao za to, pa je prekasno za korigovanje ključa za rešenja – objavio je na stranici društvene mreže državni sekretar za obrazovanje na dan ispita u 12, 46 časova, dakle skoro dva sata nakon završetka testiranja.

Branislav Ranđelović, direktor Zavoda za kontrolu obrazovanja i vaspitanja je izjavio, da zavod ne odgovara za ove greške, jer testove prevode stručnjaci koje su imenovali nacionalni saveti.

Prema službenoj proceduri, u takvom slučaju roditelji treba da se žale, što je moglo (trebalo) da se učini ove godine već putem interneta. Međutim, portal www.mojasrednjaskola.gov.rs se srušio i četiri i po sata nije bio dostupan. Ministar obrazovanja je priznao da je „ovo bila greška, koja bi, iako mali detalj, mogla da ugrozi celokupnu pozitivnu sliku završnog ispita“. Stoga je umesto objašnjenja, pozvao na odgovornost.

U sredu su zvanično objavili: nadležna komisija ministarstva dodelila je dodatna dva poena svim učenicima koji polažu ispit na mađarskom jeziku za dva netačno prevedena zadatka, bez obzira na to da li su dali tačan ili pogrešan odgovor.

Čast uniforme (mundira)

Iako se ne zna ko je i pod kakvim okolnostima prevodio i lektorisao zadatke, u opštem nepoverenju i sumnjivoj atmosferi oko završnih ispita, imamo razloga da pretpostavimo, da je pod velikim pritiskom, u žurbi, saradnja od suštinskog značaja za efikasan i pouzdan rad sa autorom, urednikom, štamparom itd.) a nedostatak iste stvara poteškoće. Kao iskusni prevodilac, smatram da čast uniforme (mundira) mora biti zaštićena što je duže moguće. Jer je u takvim okolnostima još tačnije da „đavo nikada ne spava”: pogrešno pročitano, pravopisna greška, čak i pogrešno tumačenje rečenice ili fraze istrgnute iz konteksta se mogu dogoditi bilo kome, i taj neko to i tada ne primeti. Eventualno bi lektor mogao primetiti kada bi on ili ona bio „čitalac urednik”, a ne da mu je samo povereno da ispravlja gramatičke i pravopisne greške. Iako bi zadatak čitaoca – urednika i jezičkog lektora zapravo zahtevao dvoje ljudi.

Na primer, u inkriminisanom 9. zadatku, prevodilac je verovatno prevideo samo jedno slovo (preveo je reč učenica umesto učenika!).

ali čak i uz kranji oprez, može se pojaviti takav skrećući primer sa kojim su prevodioci navikli da se šale. Naime, romantična „žena mÔra” (tengerek asszonya – na mađarskom, prim. prev.), potiče od istog korena sa uobičajenom strukturom reči, možemo čak reći i prostačkom, „žena mora” (a nőnek muszáj – na mađraskom jeziku, prim. prev.). Na srpskom jeziku obe strukture isto zvuče, ne treba čak ni pogrešiti.

Naravno, ovo nikog ne oslobađa profesionalne ili bilo koje druge odgovornosti.

Još jedna priča o uspehu?

A šta biva onda, ako se ove tvrdoglave greške koje se ponavljaju godinama ne događaju slučajno? (U ovom trenutku ću unapred upozoriti sve one koji bi mi mogli zameriti, da sam oslobodio svoju maštu, i da se ono što kažem može uzeti za neosnovano pametovanje.)

Međutim, u politici postoji jedna dobro dokazana taktika: stvorite jedan veštački problem, pa ga rešite, i eto ga uspeh sam po sebi. Čak i ovi nezgodni slučajevi se uvek završe uspehom. Interesi Mađara u Vojvodini su zastupljeni na nivou vlade, gde se takvi „pilićarski” (?!) problemi („ako su upoznati sa slučajem”), mogu lako „rešiti”, i jujučući objaviti u dnevnom naslovu „Učenici osmih razreda nisu dospeli u nepovoljan položaj!”

Idemo dalje: (i) sada je ovaj mali „peh” postao definitivna prednost za njih, jer je povećao prosečni rezultat mađarskih učenika iz matematike za oko 10 procenata. Za koji se očekuje da će i ovako biti niži od nacionalnog proseka. Naime, 2 boda su svi dobili, čak i ako nisu ni počeli izradu zadatka. Većina ovaj prenos odgovornosti prepoznaje, uz malo mrmljanja (na primer, portal 021 je u naslovu to ovako formulisao: „zbog lošeg prevoda, kandidati na mađarskom jeziku su dobili 2 boda na poklon”), jer im nije oštećen nikakav interes. A među nama, u bilo kom trenutku možete ovako doći do „odlične” reference.

Jer smo i ranije već uspeli da se „izvučemo” da niko ne mora da traži objašnjenje ili da ga izmisli za to, da su rezultati kandidata koji polažu ispit na mađarskom maternjem jeziku bolji od većine. Iako je to još pre desetak godina i bilo tako.

Foto: N1