Najnovija valdorfska ustanova u Vojvodini, porodični dnevni centar, otvara svoja vrata u Bečeju, čime postaje četvrta takva ustanova u regionu. Osim Vojvodine, valdorfske škole i vrtići u Srbiji postoje samo u Beogradu i njegovoj okolini.

Mađarski valdorfski pokret će 2026. godine obeležiti stogodišnjicu postojanja, budući da je prva valdorfska škola u Mađarskoj počela sa radom u Budimu u septembru 1926. godine. Prva valdorfska škola otvorena je u Štutgartu 7. septembra 1919. godine. Njene pedagoške osnove izložio je Rudolf Štajner u seriji predavanja koja je započeo 1906. godine. Porodični dnevni centar „Tündérkert”, inspirisan valdorfskom pedagogijom, počeo je sa radom u Martonošu, septembra 2022. godine, sa četiri porodice, a u septembru 2023. preselio se u Kanjižu, gde ga trenutno pohađaju deca iz šest porodica. Inicijativa za osnivanje Valdorfske škole „Fénysugár” u Vojvodini, deluje u Martonošu od 1. septembra 2024. godine, dok za porodični dnevni centar „Fészek” u Subotici, koji radi po valdorfskom principu i aktivan je od 2024. godine, postoji lista čekanja.

Valdorfske škole se osnivaju na inicijativu roditelja i/ili nastavnika; zahvaljujući tome, 31. avgusta će u Bečeju biti otvoren vrtić, čije osnivanje vodi Silvija Batori iz Bečeja. Ona je to pravo stekla kao student trogodišnjeg programa obuke koji se odvijao u Beogradu, a koji je organizovao IWP – Institut za valdorfsku pedagogiju, sa sedištem u Zagrebu.

„Za tu namenu dodeljna nam je kuća u ulici Srete Glavaškog. Za sada interesovanje pokazuju i prijavljuju se samo roditelji dece mađarske nacionalnosti, ali bismo rado prihvatili i srpsku decu u mešovitu grupu, s obzirom na to da se višejezičnost u Subotici pokazala veoma uspešnom. U grupi bi bilo najviše 14 dece, kojima bi se bavilo nas dvoje“ – kaže Silvija.

U Bečeju će postojati mešovita uzrasna grupa; deca se primaju od druge godine i borave u vrtiću od 7 do 15 časova. Kamen temeljac valdorfske pedagogije je zdrava ishrana: deca dobijaju dooručak i užinu pre podne, koja se sastoji od sezonskog voća, prvenstveno jabuka, kao i ručak bez mesa, koji čine supa i kuvano jelo, pripremljeno od povrća, voća i žitarica.

Ove ustanove opstaju zahvaljujući doprinosima roditelja; bez njih ne bi mogle da funkcionišu. Ipak, važno je imati u vidu da bi se u ovoj sferi trebao ogledati duh solidarnosti među porodicama, koji svakom omogućava da preuzme odgovornost za rad ustanove u skladu sa svojim finansijskim mogućnostima.

Valdorfsko predškolsko obrazovanje podržava prirodne snage koje deluju u detetu, omogućavajući mu da te snage slobodno primenjuje i razvija. To zahteva toplu, srdačnu atmosferu, koja obezbeđuje odgovarajuće okruženje, neguje detetovo telo, dušu i duh, a istovremeno isključuje prinudne uticaje.

„Provodićemo mnogo vremena na otvorenom, u prirodi, sve dok nam to vremenski uslovi dozvoljavaju. Ali čak i zimi ćemo provoditi bar sat i po napolju, prikladno obučeni za vremenske prilike. Deca će se igrati isključivo predmetima od prirodnih materijala, poput drveta, metala, vune, pamuka i svile, a takve materijale ćemo koristiti i u kreativnim aktivnostima, kao što su plastelin i voštane bojice od pčelinjeg voska. Svaka aktivnost ima svoj određeni dan: na primer, slikanje je na programu ponedeljkom, oblikovanje gline utorkom, crtanje sredom, kuhinjske aktivnosti četvrtkom (kada predškolci na primer, mogu da prave male hlebove ili salatu), a petkom je filcanje. Tokom pripovedanja uz pomoć lutaka koristimo lutke bez lica, kako bi deca mogla sama da dožive trenutna emocionalna stanja tih lutaka, a priče koje pričamo su mađarske narodne priče i originalne bajke braće Grim“ – kaže Silvija, opisujući život u valdorfskom vrtiću.

Ona je trenutno na drugoj godini studija na IWP-u u Beogradu. Organizatori Vojvođanske valdorfske zajednice planiraju da u Suboticu dovedu program obuke za valdorfske učitelje, koji organizuje Fakultet za specijalnu edukaciju „Barci Gustav“ pri Univerzitetu ELTE u Budimpešti. Ovo nastavnicima u Vojvodini pruža odličnu priliku da uče valdorfsku pedagogiju lokalno, na svom maternjem jeziku.

Roža Feher

Rudolf Štajner (Foto: rudolf-steiner.com)

Valdorf pedagogija

Valdorfska pedagogija svoje sadržaje i metode izvodi iz karakteristika dece specifičnih za određeni uzrast i promena koje se u tom pogledu javljaju, te ih primenjuje u praksi. Valdorfska škola je ustanova usmerena na dete i razvoj ličnosti, sa fokusom na sticanje veština, u kojoj negovanje umetničkih i praktičnih veština ima podjednaku važnost kao i akademsko obrazovanje.

Valdorfska škola je poznata kao i škola srca, ruku i glave, jer se bavi fizičkim, emocionalnim i intelektualnim razvojem dece u skladnom jedinstvu:

  • škola srca, jer pridaje veliki značaj umetnosti kao oblikovanom izrazu emocija;
  • škola ruku, jer obrazuje i jača dečju volju kroz razvoj pokreta i udova
  • škola uma, utoliko što pored savladavanja programa u tradicionalnom smislu, takođe teži razvijanju sposobnosti za precizno zapažanje, kritičko mišljenje i samostalno rasuđivanje.

Valdorfska pedagogija posmatra obrazovanje kao umetnost, a proces učenja kao sredstvo slobode, način da se dete usmeri ka svom istinskom biću, omogućavajući mu da kao odrasla osoba prepozna i sledi sopstveni put.