Ono što ovde sledi je beskrajno subjektivna, nepravedno nepotpuna i maksimalno pristrasna „Top 10“, moja lična lista uspeha, sa za mene najodlučnijim, najboljim, najvažnijim mađarskim javnim kulturnim događajima, dostignućima i proizvodima Vojvodine u pozitivnom smislu – hronološkim redosledom, ali ne po važnosti.

1.Silard Mezei je dobio treću nagradu na Međunarodnom festivalu kompozitora Aristes en Herbe u Luksemburgu – Senćanski kompozitor je ovo priznanje zavredeo za svoje moderno muzičko delo pod nazivom Concerto for Flutes (Koncert za flaute). Ovo je delo je prvi put izvedeno 2018. godine od strane Segedinskog simfonijskog orkestra u Segedinu u Mađarskoj i u Kanjiži.

Silard Mezei, foto: privatna arhiva

2.Saradnja za lečenje Olivera Pal Gajodija – Jednogodišnjem dečaku iz Bajmoka, sa izuzetno teškom spinalnom mišićnom atrofijom, može pomoći samo genska terapija i lek astronomske cene od 2 000 000 evra. Već mesecima smo svedoci duge ili možda još i neviđene saradnje zajednice u vezi ovog slučaja. Tokom godine su se nizale dobrotvorne akcije, bezbroj predmeta se stavljalo na licitiranje na Facebook-u, a neko vreme čak i slanjem SMS-a svako može da pomogne da bi se skupila potrebna suma.

3.Objavljen je Ivegplafon? (Stakleni plafon, prim.prev.), zbirka Vojvođanske mađarske (intelektualne) perspektive, koja istražuje mađarski ženski identitet u Vojvodini u svetlu devedesetih godina prošlog veka. „Ovo je knjiga priča o ženama koje su uspešne javne ličnosti, a koje su trenutno aktivne u umetnosti, medijima, društvenim i humanističkim naukama“ – piše u predgovoru urednica zbirke Karolina Lendak – Kabok.

4.Održana je onlajn konferencija pod nazivom Istorija ideja i društva vojvođanskih Mađara (1945 – 1989) – Tema konferencije je usko povezana sa studijama koje su objavljene 2018. godine, a koju su priredili Mark Lošonc i Kristina Rac pod nazivom Istorija političkih ideja i samoorganizovanja Mađara u Vojvodini 1989 – 1999 i pod uređivačkom palicom istih ljudi Istorija ideja i politika Mađara Jugoslavije 1945 – 1989. koja je pak 2019. godine ugledala svetlost dana. Na konferenciji su uglavnom učestvovali vojvođanski mađarski istraživači društva, filozofi, književnici i istoričari.

5.Oršolja Gažo je dobila nagradu Junior Prima – Od 2007. godine, nagrada Junior Prima se dodeljuje mladima koji su mlađi od 30 godina, za istaknuto dostignuće, u nekoliko kategorija. U kategoriji mađarske štampe, Oršolja Gažo, koja radi kao slobodnjak, prva je koja je nagrađena iz Vojvodine; snima radio emisije i reportaže, a njeni članci se redovno pojavljuju u jednom međunarodnom ženskom magazinu.

Oršolja Gažo, foto: privatna arhiva

6.Mikloš Benedek je dobio nagradu Konc Ištvan – Nagradu Udruženja književnika Vojvodine je žiri dodelio za dosadašnje pesnikove zbirke. Mikloš Benedek je do sada objavio tri zbirke pesama: 2012. godine Nem indul a hajo (Brod ne polazi, prim. prev), 2014. godine Mintha emberekbel alna (Kao da se sastoji od ljudi, prim. prev.), a 2019. godine, Mikezben halkan (Dok tiho), objavljeni u izdavačkoj kući Forum.

7.Održan je Desire Festival – Okružen neizvesnošću do poslednjeg trenutka, prinuđen na brojne izmene programa i vremena, ometan epidemiološkim merama i ograničenjima – ipak! – je održan Međunarodni regionalni festival savremenog pozorišta Desire Central Station u Subotici. Tako da uprkos vanrednim okolnostima, serija festivala pozorišta Kostolanji Deže od 2009. godine nije prekinuta.

8.Oto Tolnai je dobio nagradu za evropsku poeziju Petru Cardu – Ovu nagradu žiri dodeljuje svake dve godine. Prema oceni žirija, tematskom i raznolikošću formi, jezičkom domišljatošću, sa dubinom svog pesničkog uvida u gotovo svaki sloj ljudskog postojanja modernog doba, Oto Tolnai je stvorio opus koji gotovo nikada ranije nije viđen u srednjoevropskoj kulturi, i sve to na mađarskom i srpskom jeziku.

Oto Tolnai, foto: privatna arhiva

9.Ana Terek je dobila nagradu za poeziju Milan Fišt – Nagradu je 1975. godine uspostavila njegova udovica Eržebet Helfer, u znak sećanja na klasika mađarske književnosti. Prema osnivačkom memorandumu, ovo priznanje mogu dobiti autori koji „predstavljaju univerzalne ljudske vrednosti na visokom umetničkom nivou“. Nagrada se dodeljuje svake dve godine pesnicima i proznim piscima. Ana Terek je peta nagrađivana iz Vojvodine, posle Zoltana Danjija, Otoa Tolnaija, Lasla Vegela i Atile Balaža.

10.Čaladi Ker je proslavio 30 godina postojanja – Čaladi Ker je osnovan 1990. godine, kao naslednik ukinutog sindikalnog lista Dolgozok, jedini privatni mađarski list u Vojvodini koji je opstao tri decenije. Okruglu godišnjicu je „nezavisni vojvođanski nedeljnik“ proslavio uživo onlajn, gde su se bivši i sadašnji zaposleni prisećali proteklog perioda.

Čaba Presburger (Slobodna reč)

Prevod sa mađarskog jezika: Ljudmila Janković Gubik

 Top 10 list, naslovna fotografija: arbor.com (ilustracija)