Vojvođansko mađarsko informisanje, tabu teme, autocenzura, informacije u mađarskom duhu bile su u prošli četvrtak teme emisije U fokusu, na vojvođanskoj RTV. Urednica i voditeljka emisije, Renata Bađi Ribar, rekla je na početku emisije da je ona pozvala sve, ali predstavnici pokrajinskih i regionalnih medija nisu došli – misleći pritom na predstavnika dnevnog lista Mađar So, nedeljnika Het Nap i Pannon RTV. Gosti koji su došli bili su Andraš Guston, glavni i odgovorni urednik RTV radija i Janoš Teke, glavni i odgovorni urednik časopisa Čaladi Ker.

Teke: Jako sam tužan

Bađi je postavila pitanje da li postoji dijalog između novinara, a Guston je objasnio da po njegovom mišljenju dijalog nije posao novinara, jer oni treba da posreduju između onih čiji je zadatak dijalog.

„Poznajem novinarsku zajednicu, velika većina je otvorena, ali dijalog nije njihova odgovornost i zadatak“ – rekao je Guston. Na pitanje voditeljke zašto nisu mogli da sednu za sto, Guston je odgovorio: „Ovo će početi samo od sebe, imamo dobru saradnju sa svima, pomažemo jedni drugima“.

Janoš Teke je međutim istakao, da je i ova emisija pokazala probleme.

„Tužan sam, jer ovde treba da sede urednici medija koji funkcionišu novcem iz Srbije i zemlje matice. Vidim veliki problem u dijalogu između novinara. SVM ima članove i simpatizere, ali ako mediji preuzmu listu na kojoj se nalaze samo ljudi koje stranka voli i na osnovu toga pišu članke, samo sa njima se prave intervjui, onda je to problematično. Mislim da je neprihvatljivo da se nagrađeni od strane Nezavisnog društva novinara Vojvodine (Virag Đurkovič, Margareta Tomo, Renata Bađi Ribar) godinama ne pojavljuju u Mađar So-u ili na Pannon RTV-u. Ako mediji preuzmu partijsku crnu listu, to će podeliti zajednicu“ – smatra Teke.

O tome da li osnivač ima reč u uređivanju, Guston je rekao da je dugo novinar, ali da se ne seća toga da su se osnivači ikada mešali u ove stvari.

Guston: Problem je u glavama

„Problem je u glavama, u glavama je veoma veliki problem. Autocenzura je veoma jaka“ – rekao je Guston.

„Ovo je potreba za odgovaranjem. Ovde u našim krajevima ima dosta autocenzure, ne pada im na pamet da se bave određenom temom. Ne znam da li to proizilazi iz prethodnog lošeg iskustva ili se plaše za svoje radno mesto. Tako mađarski čitalac u Vojvodini propušta mnogo zanimljivog materijala“ – rekao je Teke.

Sloboda štampe kao otrcana tema

Renata Bađi Ribar je postavila pitanje koje se odnosilo na to da se u nekim krugovima pitanje slobode štampe smatra banalnim pitanjem, da li je to tako ili ne?

„Slažem se sa tim krugovima. Naš posao je da informišemo. Mislim da treba raditi. Ovo je jedna otrcana tema. Voleo bih da neki novinar dokaže da sam ga ja na nešto naterao. Uvek kažem, oslonite se na svoj zdrav razum“ – smatra Guston.

Janoš Teke međutim i ovo drugačije vidi:

„Nije slučajno da samo nas dvojica sedimo ovde, a nije slučajno ni to da ovde ne sede oni koje je voditeljka navela u uvodu. Znali su da će možda morati da odgovore na neka neprijatna pitanja. Svako u nekoj meri zavisi od svog šefa. Kod nas se osnivači nikada ne mešaju u uređivanje. To što posle pričamo o tome kako je moglo drugačije, mislim da nas vodi napred. Činjenica da se određene vesti ne mogu objaviti već je ozbiljan problem sa slobodom štampe. Štampa je u svojoj suštini opoziciona. Njen posao je da proverava vlast. Zadatak štampe koja je u privatnom vlasništvu je da osvetli ako je vlast ili bilo ko ko je javna ličnost počinio nešto što se kosi sa osnovnim principima.“

Bađi je podsetila da je jedan političar u njenoj emisiji rekao da opozicije više nema, ali i dalje postoji opoziciona štampa (to je rekao Balint Pastor – potpredsednik SVM-a, prim.ured.)

„Obe tvrdnje su činjenične. Mađarska politička scena u Vojvodini se smanjila na monolistu, a ne bih mogao da kažem da smo to mi želeli. U Budimpešti je odlučeno da jednopartijski sistemi ostanu van granice“ – rekao je Guston, da bi dodao da je takođe činjenica i to da postoji štampa bliska stranci.

„Bio sam član informativnog odbora MNS-a četiri godine i ovo je dobra prilika da se zahvalim Zoltanu Kozmi i Ištvanu Lataku za protekle četiri godine. Različiti mediji su podneli svoje prijave, a komisija MNS-a ih je razmotrila i dala svoj predlog. U svakom slučaju, Kozma je došao sa gotovim predlogom, koji obično ne bi bio prihvaćen, jer nije bio dovoljno stručan, i zato što nije u redu da titelska radio-stanica Breg dobije više od Čaladi Ker-a. Kolege su uvek glasale za moj predlog amandmana. Posledica toga je da ni Kozma ni Latak više nisu članovi odbora za informisanje. Malo sam skeptičan i bojim se da novi članovi neće više kritikovati mišljenje stranke, odnosno neće važiti profesionalna pravila, a time će pljunuti vojvođanskim Mađarima u lice, jer niko ne treba da misli da radio Breg ima važniju ulogu od Čaladi Ker-a u informisanju vojvođanskih Mađara“ – rekao je Janoš Teke.

Šta je informisanje u mađarskom duhu?

„Informaciona strategija je istekla 2016. godine, ona je uključivala i to da informacije treba da budu u mađarskom duhu. Strategija kaže da to znači da se moraju baviti životima Mađara u Vojvodini, događajima koji određuju njihov život“ – rekla je Bađi.

„Svi znamo da postoji duh i kako bi trebalo da izgleda. Naš posao je da pomognemo onom sve manjem broju Mađara da ostanu Mađari ovde što duže“ – rekao je Guston.

Glavni i odgovorni urednik Čaladi Ker-a, Janoš Teke smatra prihvatljivim ono što figurira u strategiji.

“Često kažu da mi ne informišemo u mađarskom duhu. Mislim da skretanjem pažnje na zloupotrebe i dalje informišemo u mađarskom duhu. Ne obaveštavamo samo kroz ružičaste naočare, i ako ne zagrebemo po površini, to neće pokrenuti zajednicu napred, baš kao i ako prećutkujemo pitanja koja se tiču Mađara“ – kaže Teke.

„Svaki novinar mora da se nosi sa svojom savešću kada se bavi ovim pitanjima. Mogu biti drzak i biću, izvinite zbog toga. Ne smatram da je novinar mađarskog duha onaj koji stane iza onih koji vide fašiste iza spomenika, na kom piše – U znak sećanja na nevino nastradale“ osvrnuo se Guston na to da je Renata Bađi pozvala predstavnicu opozicije Anu Ereg i dala joj prostor da iznese svoje mišljenje u vezi sa podizanjem pomenutog spomenika.

Tabu – o čemu nije preporučljivo pisati

Na pitanje voditeljke, da li postoje tabu teme, Guston je dao zanimljiv odgovor:

„Očigledno. Tabu. Upravo ste to rekli. I za mene je to tabu. Tabu je ono o čemu ne smemo da pišemo, o čemu ne želimo da pišemo, o čemu nije preporučljivo pisati, jer ćemo možda imati nekoliko neprospavanih noći.“

„Kod nas to ne postoji. Zato i mnogo bolje zvuči da smo mi nezavisna štampa. Sigurno je da bi, da je ekonomska pozadina jača, možda i bilo toga. Mi se još nismo susreli sa pomenutim“ – rekao je Teke.

Ko i kako poštuje novinare?

Na kraju emisije, povela se reč o poštovanju novinara.

„I profesija je dobra, ako ceni novinare. Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV) takođe dodeljuje nagrade novinarima manjina. To je važno. Poštovanje međutim, dolazi od čitalaca. Procena je da je prošle godine Sabad Mađar So čitalo milion i po ljudi više, nego platformu Mađar So-a, a Čaladi Ker je prodao dva i po, tri puta više primeraka nego Het Nap.“ – izjavio je Teke.

Guston je dodao, da poštovanje znači i to, da novinarima treba dati pristojne plate, od kojih mogu da žive.

Cenzura medija (Foto: szmsz.press)