Poljoprivrednici u indonežanskoj provinciji Zapadni Kalimantan na ostrvu Borneo prilagođavaju svoje poljoprivredne tehnike pristupu koji je prihvatljiviji za klimu, prestankom paljenja zemljišta, a zahvaljujući inicijativi Indonežanske agencije za obnovu treseta i mangrova (BRGM u originalu), uz podršku kancelarije UN za projektne usluge (UNOPS).

Već je napravljen napredak, s obzirom da je školska zgrada spašena od paljenja, farmeri imaju 50 posto više prihode, a zdravije tresetište smanjuje emisije gasova staklene bašte.

Kako javlja news.un.org, od svog pokretanja 2019. godine, program, koji uključuje obuku za meštane i nadogradnju kritične infrastrukture, dramatično je smanjio rizik od požara i opremio stanovnike 121 sela u priobalnom delu Zapadnog Kalimantana, pružajući im nove veštine i resurse, a sve zarad dobrobiti zajednica.

Poljoprivreda bez paljenja

„Naučili smo kako da obrađujemo zemlju bez spaljivanja žbunja i ostataka useva, a u međuvremenu smo pronašli i načine kako možemo da uzgajamo useve koje možemo da prodamo za višu cenu“ – rekao je jedan farmer u selu Limbung, južno od Pontianaka, glavnog grada provincije.

„Obuka koju smo dobili učinila je sve tako jednostavnim“ – rekla je žena koja je na čelu grupe žena farmera u Jongkatu, koja je dodala da su zahvaljujući istraživanju tržišta od strane BRGM-a i njegovih partnera takođe saznali koje useve treba da uzgajaju, a koje posle mogu da prodaju.

Limbung i Jongkat se nalaze na tresetištu, močvarama čije se zemljište gotovo u potpunosti sastoji od organske materije dobijene od ostataka mrtvog i raspadnutog biljnog materijala. Pod određenim geološkim uslovima, treset se na kraju pretvara u ugalj. Poput slojeva uglja, tresetište skladišti ogromne količine ugljen dioksida još dok ne počne da gori. Požari ne samo da uništavaju sela i sredstva za život farmera, već oslobađaju značajnu količinu ugljen dioksida.

Spaljivanje žbunja radi čišćenja zemlje i biljnih ostataka nakon žetve dovelo je do 245 požara u oblasti oko Limbunga 2021. godine, što je zapanjujući broj s obzirom na to da je vladina uredba iz 2009. godine zabranila farmerima da pale na tresetištu.

„Ali bez poznavanja drugih metoda, nismo imali drugu opciju“ – objasnio je jedan farmer.

Povećanje pomenutih opcija imalo je veliki uticaj, jer se broj požara koji su izbili prošle godine smanjio na samo 21. Međutim, stručnjaci koji vode operacije BRGM-a u Kalimantanu i Papui smatraju da je to još uvek previše i da mora da se dostigne nulti broj, te da se tresetište potpuno obnovi.

Zahvaljujući intervencijama BRGM-a, veći deo tresetišta oko Limbunga je ponovo vlažan, što omogućava farmerima da uzgajaju povrće kao što su krastavac, paradajz, čili i patlidžan. Farmeri kažu da se zahvaljujući ovome hortikultura zaista isplati i da su prihodi seljana koji su deo programa porasli za polovinu. Dodatni prihod je za samo godinu dana pomogao porodicama da renoviraju svoje kuće, kupe nove motore i finansiraju obrazovanje svoje dece.

U Jongkatu, lokalni farmeri identifikuju koji usevi su najprikladniji za njihovu zemlju i poljoprivredu bez paljenja zemljišta, uz podršku BRGM-a i nevladine organizacije NGO koju je UNPOS angažovao u okviru projekta koji finansira Vlada Norveške. Oko 20 porodica je prošlo obuku o poljoprivredi bez paljenja zemljišta i korišćenju prirodnog đubriva i sada pokazuju te metode svojim prijateljima i porodicama u drugim zajednicama. Ovakva obuka je, kažu stručnjaci, ključna za održivost priobalnih sela Zapadnog Kalimantana. Jednako važno je i unapređenje infrastrukture za navodnjavanje, kako bi se kišnica zadržala u tresetištu. UNOPS je obezbedio projektovanje i finansiranje izgradnje nekoliko pilot blokera kanala – betonskih konstrukcija koje zadržavaju vodu u kanalima koji se protežu kroz područje, čineći ga dostupnim tokom cele godine za gašenje požara i navodnjavanje. Bolje navodnjavanje sprečava pucanje zemljišta, isušivanje i propadanje, čime se opet smanjuje količina ugljen dioksida koji se oslobađa u atmosferu. Obnova tresetišta takođe uključuje ponovnu vegetaciju područja, što zauzvrat održava tlo vlažnim i smanjuje šanse za požar i raspadanje. Uz Vladino finansiranje i projekat zasnovan na modelu UNOPS-a, BRGM i njegovi partneri izgradili su 179 ovakvih blokada kanala u 27 sela u okolini.

BRGM je uz podršku UNOPS-a, Ministarstva šumarstva i drugih aktera sproveo projekte obnove u 852 sela na Kalimantanu, Papui i Sumatri. Ali, ostale su još hiljade. „Uključivanje zajednice ključno je za uspeh projekta u svakoj fazi“ – rekao je Akira Moreto, vršilac dužnosti državnog menadžera u UNOPS-u u Indoneziji. Takođe je dodao da je dati zajednici udela u poljoprivredi bez paljenja zemljišta mnogo uspešniji način zaštite tresetišta i borbe protiv klimatskih promena uz istovremeno poboljšanje uslova za život. Ovo zahteva dugoročnu posvećenost svih strana.

Eto, negde se brinu i za poboljšanje životnih uslova meštana. A mi u Vojvodini na primer, očito treba da učimo od nekog drugog kako se to radi.

Patlidžan kao delikates (Foto: news.un.org)