Prošle godine je PISA test sproveden u ukupno 81 zemlji, u kom ocenjena kompetencija približno 690 000 15-godišnjih učenika iz matematike, razumevanja teksta i prirodnih nauka. Srbija je po šesti put učestvovala u testiranju, a testirano je 6413 učenika iz 183 škole. Rezultati su pokazali da su u obrazovanju u Srbiji potrebne značajne promene, ali i Mađarska doživljava trend pada standarda.

Učenici u Srbiji su ispod proseka OECD-a (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj, prim.prev.) prema najnovijim podacima PISA testa: njihov prosečan rezultat iz matematike i razumevanja pročitanog je 440 bodova, a iz prirodnih nauka 447 bodova, dok je prosek OECD-a iz matematike 472 boda, iz razumevanja pročitanog 476, a iz prirodnih nauka 485 bodova.

Svaki treći učenik u Srbiji je funkcionalno nepismen

PISA testovi se sprovode svake tri godine, a rezultati iz 2018. godine su pokazali i da je svaki treći učenik u Srbiji funkcionalno nepismen, odnosno ne zna da primeni ono što je naučio u školi u svakodnevnom životu. Osnovni nivo u razumevanju pročitanog nije dostiglo 38 posto učenika, iz matematike 40 posto, a iz prirodnih nauka 38 posto.

Prema rezultatima za 2022. godinu, Srbija je na 40. mestu u razumevanju pročitanog teksta i prirodnim naukama, u matematici na 42. mestu, što je bolje nego 2018. godine, kada je zemlja bila na 45. mestu po razumevanju pročitanog i na 46. mestu u pomenute dve druge oblasti. Istovremeno rezultati srpskih učenika su oko 50 poena ispod proseka zemalja OECD-a i zemalja Evropske unije, što znači da bi za nadoknadu razlike bilo potrebno od godinu, do godinu i po dana.

Povodom domaće situacije, Branislav Ranđelović, direktor Zavoda za ocenjivanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, dao je izjavu prema kojoj bi trebalo kreirati nove programe u Srbiji, a što bi pomoglo nastavnicima da nauče kako da drugačije rade sa decom, u cilju toga da budu spremnija za život i konkurentnija na tržištu rada.

Znajući rezultate za 2018. godinu, Ministarstvo prosvete je već 2020. godine zadužilo Zavod za ocenjivanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, da se preispitaju rezultati maturanata osnovnih i srednjih škola i funkcionalna pismenost učenika – nove standarde u tom pogledu trenutno proučava prosvetni odbor. Pored toga, akcioni plan strategije obrazovanja i obuke za period 2023-2026 uključuje i elemente koji su uključeni u strategiju zbog PISA testa.

Prema mišljenju Ministarstva prosvete, očekuje se da će reforme dovesti do nekih rezultata u narednom testiranju, ali se pravi iskorak može očekivati tek nakon dva puna ciklusa.

Kakva je situacija u Mađarskoj?

Mađarski đaci nikada nisu bili tako loši na testu iz matematike kao prošle godine. Učinak mađarskih učenika je takođe pogoršan u smislu razumevanja teksta, u ovoj oblasti su postigli drugi najgori rezultat u istoriji ispita. Mala uteha je to, što su se u slučaju prirodnih nauka mađarski učenici bolje pokazali u odnosu na test iz 2018. godine.

S druge strane, učinak mađarskih učenika se pogoršao manje od proseka OECD-a, koji je naglo opao u sve tri oblasti. Stručnjaci su međutim naglasili, da se za to ne može kriviti samo epidemija, jer je trend pada standarda u mnogim zemljama već počeo mnogo ranije.

Mađarski učenici su u proseku postigli 473 boda iz matematike, 8 bodova manje nego 2018. godine, ali su i dalje za jedan poen premašili prosek OECD-a. Prosek za razumevanje teksta bio je 473 poena, što znači da je učinak mađarskih učenika pogoršan za 3 boda, a nešto ispod ovogodišnjeg proseka OECD-a. U oblasti prirodnih nauka, mađarski prosek od 486 poena premašuje najnovije rezultate za 5 poena, a takođe je za jedan poen viši od ovogodišnjeg proseka zemalja OECD-a.

Uspešnost mađarskih učenika zavisi i od porodičnog okruženja u kom odrastaju. Sa socio-ekonomskog stanovišta, učenici u povoljnijem položaju (najboljih 25 posto) postigli su bolji rezultat za 121 poen iz matematike od učenika koji su u nepovoljnijem položaju. U zemljama OECD-a prosečna razlika između dve gupe iznosila je 93 poena. Prema dugoročnim trendovima, mađarsko javno obrazovanje je u padu poslednjih deset godina. Poseban problem je to što se tokom desetogodišnjeg perioda povećao udeo mađarskih učenika koji nisu dostigli ni osnovni nivo u razumevanju pročitanog (za šest procentnih poena) i kod prirodnih nauka (za četiri procentna poena). Kod matematike, prema PISA merenjima, to se nije promenilo.

Ko su najbolji?

Deset zemalja sa najvišim PISA rezultatima u 2022. su Singapur, Makao, Tajvan, Japan, Južna Koreja, Hong Kong, Estonija, Kanada, Irska i Švajcarska. Singapur zauzima prvo mesto sa impresivnim ukupnim rezultatom od 560 poena.

Roža Feher

Šta je PISA test?

PISA test je Međunarodni program procene obrazovnih postignuća učenika, odnosno Programme for International Student Assessment. Ocenjuju se znanje iz matematike, čitanja i prirodnih nauka. PISA uključuje i upitnik o porodičnoj situaciji i sociokulturnom položaju učenika, kao i o njihovoj percepciji škole. U svakom istraživanju posebno se ocenjuje pojedinačna oblast.

Održava se svake tri godine počev od 1997. Srbija je prvi put učestvovala 2003, a zatim i 2006, 2009. i 2012. godine. Prethodno testiranje – 2015. godine – u Srbiji je izostalo zbog finansijskih razloga.

PISA test daje pregled koji bi zemljama trebalo da omogući da donose strateške odluke u obrazovanju.

Obrazovanje (Foto: novosti.rs)