Pošto poslednjih dana, pa i nedelja, svedočimo nezapamćenim vrućinama, nekarakterističnim za ovo podneblje, dolazi i do špekulacija da zvanične institucije ne objavljuju pravu temperaturu, već da je ona mnogo viša.

U ovom tekstu se nećemo baviti time da li je to tako ili nije, već kako se i gde zapravo meri temperatura i zašto dolazi do drastičnih razlika između onog što vidimo na termometru na terasi i zvaničnih podataka.

Dakle, Svetska meteorološka organizacija (WMO) temperaturu vazduha definiše kao onu koju izmeri termometar izložen vazduhu na mestu zaštićenom od direktnog sunčevog zračenja. Merni instrumenti se postavljau u takozvane meteorološke kućice, bele kutije posebnih dimenzija, uglavnom od drveta, a koje su postavljene na dva metra visine, sa slobodnim protokom vazduha. Te kućice se nalaze najmanje 20 metara udaljene od betonskih i sličnih struktura, a neposredno oko njih je trava. Iako se oprema za merenje nalazi u hladovini, ove meteorološke kućice, zakloni, moraju da stoje na osunčanom i otvorenom prostoru. Sve zvanične meteorološke stanice i kod nas i u inostranstvu, moraju da ispunjavaju ove uslove.

Dakle, kako dalje piše na sajtu pomenute WMO, ovo su standardi koji se koriste pre svega da bi se izmerila temperatura vazduha, a ne mernog instrumenta ili asfalta.

Naravno da je temperatura u gradovima prilično viša, zbog betona, asfalta i ostalih materijala.

Upravo zbog toga zelenilo, kome naša država nažalost ne posvećuje dovoljno pažnje, već upravo suprotno, jeste od esencijalne važnosti.

Znate razliku između toga kad uđete u nečije dvorište koje je prepuno drveća i zelenila i kada uđete u nečije izbetonirano dvorište? E, to je upravo razlika između gradova i parkova, šuma i tako dalje.

A zašto je sada ovakva vrućina i u našoj zemlji i širom Evrope?

Može se i o tome špekulisati, mogu se iznositi razne teorije, kako zavere, tako i neke druge, ali to opet nije tema ovog teksta.

Naučno objašnjenje je da su ove ekstremne vrućine širom Evrope uzrokovane snažnim, stacionarnim poljem visokog vazdušnog pritiska (tzv. toplotnom kupolom), koje zadržava topao vazduh i vedro nebo iznad kontinenta, u kombinaciji sa toplim vazduhom koji pristiže iz severne Afrike i efektima dugoročnih klimatskih promena koji dodatno ovu pojavu pojačavaju.

Šta je uzrok ovome?

Jedan od uzroka mogu biti promene temperature površine mora, poput onih koje izaziva La Ninja (prirodni klimatski obrazac), a koji mogu izmeniti obrasce vetrova u regionu i doprineti stvaranju oblasti visokog vazdušnog pritiska.

Drugi uzrok je globalno zagrevanje, koje podiže osnovne temperature i dovodi do toga da se ovi stacionarni obrasci visokog vazdušnog pritiska javljaju češće i sa većim intenzitetom.

Zašto je ovo mnogo češće nego ranije?

Toplotne kupole se sada češće javljaju, jer klimatske promene izazvane ljudskim delovanjem menjaju atmosfersku cirkulaciju, usporavajući mlaznu struju i stvarajući postojane, stacionarne sisteme visokog vazdušnog pritiska koji zarobljavaju i pojačavaju vreo vazduh iznad određenih područja, tokom dužeg vremenskog perioda.

Ukratko, kasno smo se setili da je priroda veoma važna i za naše živote.

Čovek polako, ali sigurno, postaje najveći kancer planete, koja mu je dala sve, ali on to nije znao da ceni.

Zamesili smo, sada kusajmo.

Meteorološki zaklon (Foto: meteologos.rs)