Na sajtu Svetskog ekonomskog foruma, osvanula su neka istraživanja i rezultati istih, a koje bi moglo biti korisno primiti k znanju, ne bi li istih činjenica postali svesni i eventualno reagovali, ako prepoznamo navedene simptome.

Evidentno je da je ova pandemija uticala na raznorazne načine na sve nas. Osim već mnogo puta pomenutih ekonomskih, društvenih i raznoraznih posledica, jedna od veoma bitnih stavki je i uticaj svega ovoga na mentalno zdravlje ljudi. Koji su efekti pandemije i šta je još povezano sa tim, možete pročitati u sledećih nekoliko redova.

Kao deo kolaboracione mreže COVID – Minds, istraživači su prikupili i analizirali podatke o mentalnom zdravlju iz četiri različite zemlje (Danske, Francuske, Holandije i Velike Britanije), tokom prvog lockdown-a koji je bio u proleće i početkom leta 2020. godine. Ova nova studija se temelji na podacima prikupljenim od 200 000 evropskih građana.

Istraživači su prikupili podatke, kako bi pomogli da se razume uticaj COVID – 19 na mentalno zdravlje.

Rezultati ovog istraživanja pokazuju da je najviši nivo usamljenosti zabeležen među mladima i ljudima sa već postojećim mentalnim bolestima.

U ovom novom istraživanju se navodi da su efekti lockdown-a na mentalno zdravlje alarmantni, posebno za ljude mlađe od 30 godina i one koji već imaju postojeće probleme sa mentalnim zdravljem.

„Proučavali smo različite faktore mentalnog zdravlja, kao što su usamljenost, anksioznost i brige povezane sa COVID – 19. Najviši nivo usamljenosti je primećen među mladima i ljudima sa već postojećim mentalnim bolestima“ – kaže Tibor V. Varga, docent sa odseka za javno zdravlje na Fakultetu za zdravstvene i medicinske nauke Univerziteta u Kopenhagenu.

„Psihološki stres je istaknuti faktor rizika za buduće dugoročne i teške mentalne bolesti. Zbog toga je veoma važno znati kako lockdown utiče na ljude, kako bi imali veće šanse da sprečimo dugoročne posledice.“

Istraživači sugerišu da bi trebalo pažljivo pratiti podgrupe koje su u pomenutoj studiji identifikovane kao posebno sklone doživljavanju usamljenosti i anksioznosti, kako bi se sprečile buduće posledice i ukazalo na izazove koji prate iste.

Studija sadrži podatke o mentalnom zdravlju ispitanika iz četiri evropske države tokom prvog lockdown-a (od marta 2020. godine, do juna iste). U sve četiri zemlje je najviši nivo usamljenosti i anksioznosti zabeležen u martu i početkom aprila, na samom početku lockdown-a. Ovo se polako smirivalo tokom sledećih nekoliko meseci, kako su se države postepeno ponovo otvarale.

Iako su ove četiri zemlje imale različite pristupe u rešavanju pandemije, čini se da su reakcije na mentalno zdravlje prilično slične i veoma je važne da se uoče, kako bi se izbegle dugoročne posledice.

„Mentalno zdravlje se pojavilo kao prilično važna briga, paralelna sa ovom pandemijom. Iako naravno mora da se spreči širenje virusa i da se odmah pozabavi očiglednim hitnim situacijama, takođe moramo obratiti pažnju i na potencijalno štetne psihijatrijske posledice“, kaže Naja Hulvej Rod, profesor na odseku za javno zdravlje na Fakultetu zdravstvenih i medicinskih nauka.

Ona je dodala da bi osobe mlađe od 30 godina i ljudi koji imaju anamnezu mentalnih bolesti mogli imati koristi od prilagođenih intervencija javnog zdravstva, kako bi se sprečili ili čak suzbili negativni efekti pandemije.

Istraživački projekat kontinuirano prikuplja danske podatke za praćenje stanja mentalnog zdravlja i posledica tokom pandemije COVID – 19. Podaci prikupljeni od juna 2020. godine do sada potvrđuju rezultate ove studije: lockdown negativno utiče na anksioznost, usamljenost i brige u vezi COVID – 19.

Jedna od takođe novijih studija sugeriše da pandemija COVID – 19 ima efekta i na naš san.

70% ispitanika ove studije, koju je sproveo Royal Phillips Healthcare, prijavilo je jedan ili više novih simptoma vezanih za poremećaje u spavanju od početka pandemije. S obzirom da je san vitalan za fizičko i mentalno zdravlje, ovo takođe može predstavljati problem. Oni su anketirali 13.000 odraslih osoba u 13 zemalja širom sveta kako bi ispitali stavove percepcije i ponašanja u vezi spavanja tokom pandemije.

Ovo istraživanje je sprovedeno kako bi se poklopilo sa Svetskim danom spavanja koji se održava svakog 19. marta.

Zaključak je da ljudi prepoznaju da ne spavaju dovoljno i kod nekih je pandemija imala negativan uticaj na san.

37 % ispitanika kaže da je pandemija uticala negativno na njihovu sposobnost da dobro spavaju. Nadalje, samo 55 % odraslih je zadovoljno kvalitetom svog spavanja, a tokom nedelje prosečna odrasla osoba ne spava dovoljno, tj. nema preporučenu količinu sna. Pritom, ovde postoji i pitanje pola, jer je primećeno da je kod žena znatno viša verovatnoća da pandemija negativno utiče na njihovu rutinu spavanja, sposobnost kvalitetnog spavanja i više prijavljuju ove promene.

Šta ljudi čine za svoje zdravlje i bolji san tokom pandemije?

Strategije poput meditacije, čitanja i umirujuće muzike kao pomoć boljem spavanju, povećale su se od prošlogodišnjeg istraživanja.

Izveštaj je takođe pokazao da je pandemija povećala upotrebu tehnologije pri rešavanju zdravstvenih problema. Otprilike trećina ispitanih rekli je da su imali zakazan tele – pregled tokom COVID – 19. Međutim, izveštaj upozorava i da se ovi termini za tele – preglede još uvek ne koriste često za probleme spavanja. Jedno drugo istraživanje, koje je sproveo McKinsey, takođe je otkrilo da se očekuje porast tele – zdravstva i posle završetka pandemije. Ono je pokazalo da su se posete virtualnoj zdravstvenoj zaštiti povećale za 10 puta u Nemačkoj, 25 puta u Sjedinjenim Američkim Državama i 50 puta u Francuskoj tokom pandemije. Ali, postoje prepreke koje treba prevazići što se tiče pristupa virtualnoj zdravstvenoj zaštiti, na primer, dosezanje onih koji nemaju pristup internetu.

Važnost kvalitetnog spavanja

I druga istraživanja i uticaji su takođe pokazali uticaj koji je pandemija COVID – 19 imala na spavanje ljudi širom sveta. Na primer, jedna kanadska studija je tokom rane faze pandemije otkrila da je polovina Kanađana pokazala znake ozbiljnih problema sa spavanjem. Ona sugeriše da su problemi sa nesanicom su u porastu, čak su dobili i ime „coronasomnia“. Dr Liza Medali, specijalista za poremećaje spavanja i hroničnu insomniju kod odraslih osoba i dece (University of Chicago), kaže da ljudi prijavljuju sve više i više simptoma kao što su premor i iscrpljenost tokom pandemije. Ona potvrđuje da je ovo najverovatnije povezano sa nedovoljno sna, promenom raspoloženja, smanjenjem fizičke aktivnosti i smanjenom izglanjaju sunčevih zraka i vremenu provedenom napolju. Takođe je navela zanimljivu činjenicu da u svom proučavanju nailaze na mnoge nove probleme sa spavanjem, od kojih je jedan i taj da neki ljudi leže noću potpuno budni, razmišljajući o pandemiji kojom su preokupirani. Ljudi razmišljaju intenzivno o finansijama, obrazovanju dece od kuće, strahuju za svoje zdravlje, nesigurni su i sve to vodi mučenju da se zaspi. Začarani krug potom vodi u to da se plaše da zbog nespavanja neće biti u stanju da funkcionišu sledećeg dana. Ovaj stres doprinosi još većim problemima sa spavanjem i tako se ciklus nastavlja.

Ovo je fenomen koji je nazvan “coronasomnia”.

Prema mišljenju stručnjaka britanske Nacionalne zdravstvene službe, nedostatak sna može vas učiniti sklonim brojnim medicinskim stanjima, uključujući pretilost, visok krvni pritisak i dijabetes. Takođe vam može oslabiti imuni sistem, čineći vas podložnijim bolesti.

Njihova studija takođe sugeriše i to, da san ima veoma važnu ulogu i u pamćenju i učenju.

Opšti neki zaključak svih ovih istraživanja je da postoji veza između spavanja i našeg mentalnog zdravlja, s tim da je veća mogućnost da problemi sa spavanjem utiču na osobe koje već imaju psihijatrijske poremećaje.

Dobar san može pomoći u izgradnji mentalne i emocionalne otpornosti.

Trudimo se barem da u ovim čudnim vremenima dobro i kvalitetno spavamo, ne bi li svom organizmu na taj način pomogli da pregura ova čudna vremena. A ako pak imamo probleme koji su navedeni u ovom tekstu, nije zgorega, a ni sramota, potražiti pomoć.

Ljudmila Janković Gubik ( Slobodna reč)

Mentalno zdravlje tokom pandemije, foto: Pixabay