O podršci prijatelju. O prvom čoveku države i njegovoj odgovornosti. O kršenju Ustava Republike Srbije. O nepoštovanju medijske etike. O posledicama. O skretanju pažnje sa hapšenja u senćanskom javnom preduzeću.

Prijatelji i poznanici osumnjičenog B. M. iz Sente, zaprepašćeni načinom na koji se njegov slučaj iskoristio i predstavio javnosti, organizovali su podršku na lokalu. Počele su da se štampaju majice, da se menjaju profilne slike i pišu afirmativni postovi. Ne, nije ono što mislite. Podrška nije usmerena ka tome da svi treba da lupamo glave ljudima na ulici, već da niko ne sme da se zloupotrebi za sitne političke poene, niti smeju da mu se krše Ustavom zagarantovana ljudska prava.

Naime, pre nedelju dana (4. marta) aktivisti Srpske napredne stranke blokirali su Osnovni sud u Senti, pod izgovorom da nisu zadovoljni odlukom suda da se B. M., koji se sumnjiči da je naneo lake telesne povrede pripadniku Opštinskog odbora SNS Senta, brani sa slobode. Ovom prilikom su aktivirani i tabloidni mediji u službi režima kako bi se izvršio dodatni pritisak na sud, ali i kako bi se napravio skandal, prvo na lokalu, a kasnije i na republičkom nivou, kada se povodom dešavanja u Senti sa televizije Pink oglasio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Prijatelji osumnjičenog smatraju da B.M. jeste učinio grešku, ali da to nije razlog da mu neko kači da je bilo čiji batinaš, niti batinaš uopšte, da je naneo teške telesne povrede, a prema informacijama iz policije i suda reč je o lakim telesnim povredama. Naglašavaji i da nije u redi da se pominju detalji iz njegovog privatnog života i da se targetiraju članovi njegove porodice.

„Nećemo pustiti da mu se takve stvari kače. Svi koji ga poznaju znaju da nije takav. Znaju i ovi drugi koji su to pisali, samo su iskoristili taj događaj da bi došli do nekih jeftinih političkih poena.”, rekao je Mario Mačak.

„Naprednjaci su tokom blokade Osnovnog suda u Senti zaboravili na Senćane i žandarmeriju“

Na blokadi suda u Senti okupljeni su nosili i transparent sa fotografijom osumnjičenog i  velikim slovima ispisanim „batinaš”. Među ovim ljudima našli su se i prijatelji i poznanici osumnjičenog, ljudi koji ga poznaju od detinjstva.

„Poznaju ga od malih nogu, odrasli su s njim, njegovi drugari, otišli su tamo pod nekim izgovorom moranja, kao morao sam zbog radnog mesta… ne postoji opravdanje da ti odeš tamo i pripisuješ mu sve te pogrdne prideve, a poznaješ čoveka i znaš da nije tačno”, objasnio je njegov prijatelj.

Gde to stavlja nas kao ljude, jer svakome može da se desi problem, greška, a naši prijatelji stanu protiv nas jer je neko sa vrha tako naredio? Kakvi smo mi ljudi?

„To nisu prijatelji, ne mogu biti. Ni pod kakvom ucenom, pritiskom mene neće moći da nateraju da ja, ako mi je neko prijatelj, idem i podržim nešto što znam da nije istina, a oni su to izmislili, nakačili mu, samo da ne bih ostao bez radnog mesta ili dobio neku packu, pa ne bih napredovao unutar stranke. To je meni nepojmljivo”, bio je odlučan Mačak.

Na majicama koje su se štampale u znak podrške osumnjičenom stoji i poznati pankerski znak. Njegovi prijatelji su ispričali kako je on dugi niz godina u svetu hardkor-pank muzike, čak je dugo i svirao u bendovima.

„Nije reč ovde ni o kakvom bezakonju i haosu. Pank kao muzika je došao skroz na kraju. Prvo se stvorila ideja. Pank je u stvari pokret, ideologija, način života, razmišljanja, bunt protiv nepravde, protiv vlasti i sistema i svega onoga što ugnjetava običnog građanina i slobodnog čoveka. Pank je u stvari jedna vrlo lepa stvar i znači – sloboda“, rekao je Mićo Krnjac.

U kakvom je stanju naše društvo ako predsednik zemlje na televiziji s nacionalnom frekvencijom unapred osuđuje čoveka?

„Generalno sam mišljenja da je naše društvo totalno bolesno. Ovom narodu su potrebne promene što pre. Vidite i sami koliko narod vapi za promenama, za slobodom, za slobodom govora, za slobodom života. Imali smo taj medijski mrak, gomilu dezinformacija, raznih tih njihovih stranačkih televizija, novina, časopisa. Ovo što je izrečeno na konto našeg drugara 99 odsto nema veze ni sa kakvom istinom“, zaključio je Krnjac.

O spinu i malverzacijama u javnom preduzeću „Elgas“

„Ovo je još jedna medijska podvala vladajuće stranke. Samo Senćani i mi koji živimo u okolini Sente znamo šta se zaista desilo i dešava, ali Srbija ovo guta kao mi kad pročitamo u novinama da se tako nešto desilo u Lazarevcu“, objavio je Dragan Mijatov zvani Čačka na svom Fejsbuk profilu.

Mijatov tvrdi da su lideri SNS-a znali da ih u narednim danima čekaju hapšenja zbog koruptivnih radnji u senćanskom javnom preduzeću „Elgas“, te su zbog toga osmislili diverziju u vidu blokade Osnovnog suda u Senti. Štaviše, dvojica uhapšenih su i lično prisustvovali skupu ispred Suda. Da podsetimo, samo dan nakon protesta SNS aktivista u Senti, uhapšeni su M. C., bivši direktor ovog javnog preduzeća i još pet osoba. Sumnja se da su zloupotrebili službeni položaj tako što su nameštali javne nabavke i time oštetili preduzeće u iznosu višem od 4,6 miliona dinara.

„Medijska podvala“, koju je spomenuo Mijatov, stručno se naziva spin. Spin je engleska reč koja znači „zaokret“ ili „okretanje“, a u političkom i medijskom kontekstu znači „okretanje priče“. Spin je medijski izveštaj koji nastoji da skrene pažnju javnosti sa nekog drugog sadržaja ili činjenice koji su u tom trenutku u fokusu javnosti. Ova vrsta manipulacije se uvek javlja kao reakcija na neki drugi izveštaj ili događaj, sa ciljem da poništi ili umanji negativne efekte koje taj izveštaj ili događaj ima ili bi mogao imati za javne aktere, uglavnom one iz sveta politike.

Da spin sam po sebi nije u medijskom izveštaju, već u samom događaju iz kojeg će kasnije proisteći medijski izveštaji, tvrdio je u svom delu „Propaganda“ Edvard Bernajs, čovek od koga je i Gebels učio. Edvarda Bernajs je za sebe govorio da je otac PR-a. On je smatrao da je „masa“ vođena faktorima van njihovog svesnog rasuđivanja i da stoga njihovi umovi mogu i treba da budu manipulisani od strane nekolicine sposobnih.

O medijskoj etici

Prema Kodeksu novinara Srbije novinari su dužni da poštuju pravo pretpostavke nevinosti i ne smeju nikoga proglasiti krivim do izricanja pravosnažne sudske presude. Novinari su dužni da štite privatnost i identitet osumnjičenog ili počinilaca, čak i u slučaju priznanja krivice.

Član 84 Zakona o javnom informisanju i medijima nalaže da se, u cilju zaštite ljudskog dostojanstva, kao i nezavisnosti, ugleda i nepristrasnosti suda ili drugog nadležnog organa, niko putem medija ne sme označiti učiniocem kažnjivog dela, odnosno krivim ili odgovornim pre pravnosnažnosti odluke suda.

Tamara Skroza, novinarka koja se bavi medijskom etikom, smatra da je ovde prekršeno, pre svega, pravo na pretpostavku nevinosti. Osim toga prekršeno je pravo na privatnost. Navedeni su neki podaci za koje se ne zna da li su tačni ili nisu, a tiču se privatnosti čoveka o kome je reč. Takođe, prekršena je obaveza istinitog izveštavanja, jer se povrede koje je čovek dobio uporno nazivaju pokušajem ubistva, a policija to nije tako kvalifikovala. Ali ovde je, iznad svega, kako kaže ona, reč o otvorenom političkom svrstavanju medija, što nije dozvoljeno Kodeksom novinara Srbije.

Na pitanje kakve su moguće posledice ovakvog medijskog izveštavanja Skroza kaže da deo mogućih posledica već vidimo oko sebe.

„Mi imamo jedno društvo u kojem je moguće reći apsolutno sve, bez ikakvog obzira, bez ikakve brige, bez empatije usmerene ka osobi o kojoj se izveštava. Dakle, ako se neko nekome zameri, u medijima se može reći i napisati o toj osobi bukvalno svaka gadost koja nekome padne na pamet. To je jedan galimatijas – besmislica optužbi, mržnje, jedna totalna moralna anarhija, nepostojanje bilo kakvih etičkih standarda. To se, naravno, iz medija prenosi na društvo. Mi vidimo povećanu agresiju među ljudima, povećani broj govora mržnje među ljudima. Mi vidimo da su ljudi u stanju da se posvađaju oko najveće banalnosti na ulici i da jedno drugom kažu najgore moguće uvrede. To sve, po meni, potiče direktno iz medija”, rekla je Skroza.

Ona je istakla da, „ako se tako nešto događa među pojedincima, onda je moguće izvući zaključak da ovakav način izveštavanja može da dovede i do ozbiljnijih sukoba na ulicama”.

Odgovornost predsednika Srbije

Tamara Skroza naglašava da odgovornost leži na predsedniku Srbije, jer je on obavezan da štiti Ustav, a ne da ga krši. Prema njenim rečima, predsedniku nije prvi put da krši pravo na pretpostavku nevinosti i nije mu prvi put da se meša u istražne postupke.

Na pitanje kako sprečiti da se izjava koja krši Ustav, zakone i Kodeks novinara Srbije objavi, a govoreći o programu uživo, Skroza kaže da se ne može učiniti mnogo, osim da se nakon emitovanja živog programa ogradi od onoga što je rečeno, a nakon toga više ne reemituje ono što je ta osoba rekla i da se medij. Ukoliko je u mogućnosti da se i dalje eksplicitno ograđuje od ovakve izjave i da u vestima govori: predsednik je imao i dodatna obaveštenja, ali mi to odbijamo da prenosimo jer je u suprotnosti sa Kodeksom novinara Srbije (i Ustavom Republike Srbije).

„To je, koliko je meni poznato, do sada uradila samo jedna televizija – N1, kada se 3. maja 2023. Desio zločin u Ribnikaru, pa je Vučić izašao i rekao sve što je trebalo i nije trebalo. Oni su to pustili u živi program, ali su posle u vestima rekli da neće to da prenose, jer je u suprotnosti sa etičkim standardima profesije. Ukoliko medij nastavi to da emituje, nadležan je REM, kao regulatorno telo koje se bavi elektronskim medijima. Ali ja teško da mogu da zamislim situaciju u kojoj današnji REM, u današnjem sastavu i u sastavu u kakvom će verovatno biti ubrzo, osudi predsednika, odnosno medij koji je preneo njegove reči. Ako je ljudima na ulici dozvoljeno sve, možete misliti šta je tek dozvoljeno predsedniku Srbije” rezignirano je pojasnila novinarka Skroza.

O curenju informacija i uticaju na sud

U Srbiji se neretko dešava da iz policije ili tužilaštva „iscure” informacije o istrazi u medije. Advokat Veljko Milić kaže da, ukoliko policija ili tužilaštvo nisu objavili detalje u vezi sa slučajem, sve informacije koje su došle u javnost, a pogotovo detalji poput koliko neko lice ima alkholola u krvi, posledica su zloupotrebe.

„Često smo svedoci da se informacije iz istrage objaljuju u tabloidnim medijima, pa čak i da lica putem medija saznaju da se protiv njih vodi postupak. Na tabloidne medije koji objavljuju informacije iz istrage po pravilu se nadovezuju političari koji selektivno komentarišu slučaj, praveći u javnost sliku koja u tom trenutku odgovara toj političkoj opciji”, rekao je on.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je sinoć (10. marta) opet govorio o senćanskom slučaju, ovom prilikom na RTS-u, pominjući „prvu blokadu od strane normalnih ljudi koji su samo tražili pravdu” i „žuto pravosuđe koje nije želelo da sudi po pravdi i pravu”.

Prema rečima advokata Milića, u sudovima sude profesionalci i protesti ispred sudova ne bi smeli na njih da utiču, pogotovo ako su ovako stranački organizovani.

„Vrlo bi bilo opasno ukoliko bi sudije donosile odluke pod uticajem svetine koja je skupljena ispred suda”, naglasio je Milić.

Mina Delić