Iskreno, retko kada se desi da se baš ovoliko nauživam tokom jednog intervjua. Hajde što me tema izuzetno zanimala, ali je i moj sagovornik što bi rekli, retka ′tica u današnje vreme, odmeren, maksimalno prijatan, otvoren, neposredan i nadasve kulturan.

Harun Ćorhamzić iz Novog Pazara, osmelio se da napravi svoje parfeme. Njegov brend se zove Rogoz, a sigurna sam da ćemo još čuti i za njega i za njegove parfeme. Kvalitet uvek nađe svoj put, a u ovim mirisima je on apsolutno neosporan.

Parfemi koje Harun kreira su izuzetno kvalitetni, pravljeni od prirodnih sastojaka, neobični. Pravo uživanje za sva čula.

Onaj ko je malo dublje u toj parfemskoj temi, zna koliko je sada teško naći dobar, dopadljiv i kvalitetan parfem. Harunu je uspelo da napravi baš takve parfeme.

Pa evo o čemu smo razgovarali jednog prijatnog jesenjeg popodneva.

Maestro Harun Ćorhamzić sa svojom prelepom suprugom (Foto: privatna arhiva)

Maestro Harun Ćorhamzić sa svojom prelepom suprugom (Foto: privatna arhiva)

 

Kada i kako je počelo vaše olfaktorno putovanje?

-Moje olfaktorno putovanje je počelo jako kasno, sa pune 32 godine života. Može se reći da parfemi dugo nisu bili moja sfera interesovanja.

Kako ste došli na ideju da napravite svoje parfeme, šta vas je inspirisalo?

-Ideja je nastala sasvim spontano, za prvomajski uranak sa decom. Bili smo na Rogozni tog drugog maja, planini koja se nalazi u blizini kuće u kojoj živim.

Kako i zašto ste odabrali imena za svoje parfeme?

-Nazivi parfema su se menjali iz radne do finalne forme. Recimo, Palata pod borovima je prvobitno trebao da se zove Planinski povetarac, ali u toku prvih proba, sam miris me je naveo na sadašnji naziv.

Šta je to što vaše parfeme izdvaja?

-100 % prirodni sastojci. To je i ono što privlači ljude da mi se jave i probaju moje parfeme.

Ko je Harun Ćorhamzić? Kako biste vi sebe predstavili?

-Harun Ćorhamzić je na prvom mestu otac, muž i sin. Ljubitelj prirode, životinja i isterivač pravde (ispravljač krive Drine).

Kako vidite sebe za deset godina što se parfimerstva tiče?

-Sve se tako brzo odvija, da nemam pojma gde ću biti za deset dana… Bože zdravlja samo.

Šta uključuje proces pravljenja jednog parfema?

-Ono što nam svima najviše nedostaje: vreme i strpljenje.

Šta mislite o korišćenju sintetičkih sastojaka u parfemima, za ili protiv?

-Protiv. Parfem je najbolji prirodan. Ali je i skuplji, više vremena je potrebno, a to je ono što velikim igračima na tržištu ne odgovara.

Da li imate omiljene sastojke ili olfaktorne porodice sastojaka sa kojima najviše volite da radite?

-Defintivno srednje note, cvetne, lipa, žalfija.

Koliko sastojaka obično ide u vaše parfeme?

-Uvek više od planiranog (smeh). U Palati pod borovima se nalazi 21 sastojak, u Šapatu gloga 14.

Kako osiguravate ravnotežu nota, gornjih, srednjih i osnovnih, u svojim kompozicijama?

-Jednostavno, svaka nota ima uticaj koji ostvari u prvim momentima i trajnost. Matičnjak će se uvek osetiti jače od lipe, trajaće kraće od nje, ali će na kraju priče na ruci ostati miris mahovine. Mora se nešto i znati o sastojcima sa kojima se radi.

Koje trendove vidite u istoriji parfema?

-Zadnjih godina vidim trend konstantnog opadanja kvaliteta i rasta cena.

Kako klima utiče na vrste mirisa koje pravite?

-Klima i ne toliko, koliko koža svakog čoveka. Prirodni mirisi, za razliku od sintetičkih, skroz drugačije mirišu na svakoj koži. Ima oscilacije i kod sintetike, ali je kod prirodnih ta razlika daleko primetnija.

Da li maceracija zaista ima ulogu u razvoju mirisa ili je to samo mit?

-Kao što sam rekao ranije, strpljenje i vreme su ključ. Treba vremena notama da se stope, da postanu jedno. Parfem ima jednu snagu kada se napravi, a sasvim drugu za mesec dana.

Šta vam donosi najveće zadovoljstvo u pravljenju jednog parfema?

-Recenzije ljudi koji su probali moje parfeme, uživam da ih čitam.

Kako je najbolje čuvati parfeme, da konačno razrešimo tu dilemu jednom za svagda?

-To je kompleksna tema, na hiljade je mišljenja. Najbitnije je da se izbegnu visoke temperature i direktna sunčeva svetlost. Danas je moderno da parfemi stoje u automobilu i kuvaju se.

Možete li nam nabrojati ključne sastojke u vašim parfemima i koja je njihova uloga?

-Kao gornja nota – matičnjak, najbolja zamena za citruse i traje duže od njih. Srednje note – lipa, zova i bor, srce parfema, stope se sa matičnjakom. Bazna nota – mahovina, fiksator.

Da li imate ciljnu grupu kada kreirate parfeme?

-Apsolutno ne, ali kako sam krenuo, svi parfemi će biti ili totalni uniseks ili će malo naginjati na žensku stranu.

Da li postoji neka slavna osoba za koju biste kreirali parfem?

-Nisam osoba sklona idolopoklonstvu. Pre bih napravio parfem nekom istinskom zaljubljeniku.

Kako biste sami opisali svoje parfeme?

-Prirodni, kvalitetni, dopadljivi.

Šta je razlika između mainstream i niche parfema i šta vaše parfeme svrstava među niche parfeme?

– Postoji nekoliko razlika, ciljna grupa, kvalitet i originalnost. Niche parfem mora da bude kvalitetan, originalan i kao takav po automatizmu nije za široke narodne mase. Upravo tome i težim.

*

I za kraj, nekoliko utisaka ljudi koji su probali Harunove parfeme.

“Domaći parfem ručne izrade našeg parfemskog druga Haruna (komentar iz jedne od parfemskih grupa na društvnim mrežama, prim. aut.)

Druga šumska priča sa Rogozne, ovaj put više ženska. Kako mirisi nemaju pol, muškarci ohrabrite se, probajte, obradujte sebe ili svoje nežnije polovine.

O bočici sam govorila prošli put, pa ću sad samo dodati da je čep moje bočice ovaj put od bojenog drveta.

Najzad nešto ukratko o samom mirisu. Miris šapuće tiho, ali lepe vesti putuju preko cele Rogozne. Priča umilnu, nežnu, cvetno-drvenastu, slatkasto-kiselkastu priču. Cveće nije ni rezano za vazu na stolu, ni saksijsko iz dvorišta, već ono iz Božije bašte, planinsko, slobodno, pomalo divlje, koje sunce, kiša i vetar neumorno „šamaraju” većim delom godine. Drvene note su sigurna potpora cvetnim notama. Kao drvo koje se nadvija iznad cveta, čuvajući ga da ne uvene. Medene note su i ovaj put prisutne, ali samo kao pratilac, kao pčela koja obilazi svoj cvet.

Neka vetar sa Rogozne nesebično, što dalje, ponese ovaj miris osunčanog proplanka.”

 

Drugi komentar takođe potiče iz jedne od parfemskih grupa:

„Hteo bih da napišem neku lepu reč o ovim slobodno mogu reći, remek delima.

Maestro Harun pravljenjem ovih parfema uzburkaće (ako već i nije) svakodnevnu kolotečinu u potražnji jednih te istih parfema. Njegov prvenac  tj. PALATA POD BOROVIMA mene lično na prvi mah podseća na one kapi za inhalaciju, što smo kao deca koristili sa vrelom vodom za oslobađanje disajnih puteva. On je brutalno oštar, kada se nanese, miris borovine i citrusa dovode do utiska planinske hladnoće. Jednostavno vas uvede u četinarsku šumu i sve mirise koji se tamo mogu osetiti. Smiri se on malo, ali konstantno je tu oko vas, ne da vam da izađete iz pomenute planinske šume i njene svežine. Kad je reč o drugom parfemu tu sam ostao bez teksta kada sam ga naprskao. Znate onaj momenat kada uzmete dva parfema pa ih probate i dođete do zaključka da vam se jedan više sviđa u odnosu na drugi . E ovde to nije slučaj. Prvo se oduševite svežinom i oštrinom “Palate pod borovima” a onda vas oduva neka toplina, slatkoća, miris cveća, meda, u „Šapatu gloga”. A znate svi da je to veoma cenjeno u parfemskom svetu, ta uzlazna putanja. Lepo mu je ime maestro nadenuo, u notama smiren kao šapat, a sa kože grmi. To je onaj parfem koji kad naprskate na pulsne tačke na rukama malo-malo pa mirišete, ne verujete da je to ono što lebdi oko vas, da je toliko dobar, da vam se toliko sviđa. Mislim da sam dobro opisao oba, onako laički, da me razume svako, jer složićete se ne znamo svi (pa ni ja) pojedine mirisne note . Za maestra Haruna mogu iskoristiti samo jednu repliku iz filma:

„ČOVEK JE QUENTIN BISCH ZA SVE NAS”!

Svaka čast i samo napred!”

 

I da li vam treba išta drugo, da probate izuzetno kvalitetne parfemske kreacije i uronite u predivni i magični Harunov olfaktorni svet?

Parfemski prvenac Haruna Ćorhamzića, Palata pod borovima (Foto: privatna arhiva)

 

Foto galerija (privatna arhiva):