Nedavno je Vlada Srbije donela nove izvode republičkih administrativnih taksi, a koji su objavljeni u Službenom glasniku. Kako piše mondo.rs, cilj je bio da se one usklade sa dinarskim odnosima, da bi se na taj način iznos taksi uskladio sa godišnjim indeksom potrošačkih cena.

Poskupljenje iznosi od 10 do 50 dinara po taksi. Izdavanje vozačke dozvole će poskupeti za 30 dinara, te će sada koštati 1140 dinara. Zahtev za izdavanje probne ili redovne dozvole, poskupeće za 10 dinara, pa će nova cena biti 290 dinara.

Biće skuplja i dokumentacija koja je potrebna za državljanstvo, te će rešenje o prijemu biti skuplje za 530 dinara.

Takse za uverenja ili potvrde će biti 30 dinara skuplje.

Od 5. jula će poskupeti i cigarete koje proizvodi JTI iz Sente, te će najjeftinija paklica cigareta prema cenovniku koji je objavljen u Službenom glasniku koštati 280 dinara, a najskuplja 580.

Kako dalje piše mondo.rs, svinjetina je u prodavnicama i mesarama u Srbiji skuplja za 20 posto zbog kratkotrajnog skoka cene žive vage. Sreća pa je cena junetine i piletine znatno jeftinija.

Zbog poskupljenja ratarskih kultura, očekivano je i poskupljenje osnovnih životnih namirnica, pre svega hleba. Agroekonomista Milan Prostran je za Mondo izjavio da smatra da ne treba strahovati, jer još uvek imamo zaliha pšenice.

Ulje je već poskupelo, pa je njegova cena sada 180 – 190 dinara, ali kako ističe Veljko Jovanović iz Privredne komore Srbije, poskupljenje je posledica rasta cena svih ulja na globalnom nivou.

Raste i cena voća. Razlozi su raznorazni, počev od neke vrste svetskog trenda zbog viših cena sirovina i radne snage, pa sve do loših vremenskih uslova, kako kažu u Institutu za voćarstvo u Čačku.

Sa tim je povezano i poskupljenje nekih alkoholnih pića, prvenstveno rakije, zbog novih akciza. Siniša Mali, ministar, napomenuo je da će akciza na pivo i ostala niskoalkoholna pića ostati nepromenjena.

Kako dalje piše pomenuti portal, nestašica građevinskog materijala, „uzrokovana bumom izgradnje u Kini i SAD, koje su velikim paketima za podsticanje privrede praktično apsorbovale neophodne sirovine“, dovelo je do rasta cena, pre svega drveta i metala. Pod velikim pritiskom se našlo i tržište nekretnina.

Ova situacija se odrazila i na srpsko tržište, te su pored poskupljenja građevinskog materijala poskupele i građevinske usluge, negde i za 50 posto. Takođe je porasla i cena kvadrata, u proseku za oko sto evra.

Logično je zaključiti da nam se mic po mic približava i poskupljenje režijskih troškova, koje je verovatno neminovno posle povećanja životnih troškova.

S obzirom da je predsednik Aleksandar Vučić još u januaru ove godine izjavio da sa dve prosečne plate može da se živi pristojno, i da mladi treba da se skoncentrišu na ostanak u Srbiji, interesantno je pogledati i Saopštenje ZR10 Republičkog zavoda za statistiku (br. 167 od 25.06.2021.) u kome stoji da su prosečne neto zarade po zaposlenom u Republici Srbiji u aprilu 2021. godine iznosile ukupno 64 948 dinara, od toga na primer,  zarade zaposlenih u radnom odnosu 65 245 dinara, zarade zaposlenih van radnog odnosa 41 214 dinara, zarade preduzetnika i zaposlenih kod njih 33 811 dinara, a zarade u javnom sektoru 73 479 dinara. Nekako miriše cela priča na onu staru narodnu, kada neko jede samo meso, a neko kupus, u proseku svi jedu sarmu.

Na sajtu Republičkog zavoda za statistiku takođe možete naći i podatke o indeksima potrošačkih cena za maj 2021. godine. Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u maju 2021. godine su u odnosu na april iste godine u proseku povećane za 0,5 %. U poređenju sa istim mesecom prethodne godine povećane su za 3,6 %.

Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga klasifikovanih prema nameni potrošnje, u maju 2021. godine, u odnosu na prethodni mesec, rast cena je zabeležen u grupama Hrana i bezalkoholna pića (1,0%), Odeća i obuća (0,8%), Restorani i hoteli (0,7%), Transport (0,5%), Zdravstvo (0,4%), Stan, voda, električna energija, gas i druga goriva (0,3%). Do povećanja cena došlo je i u grupama Alkoholna pića i duvan i Rekreacija i kultura (za po 0,2%) i Komunikacije (0,1%). Pad cena je zabeležen u grupi Nameštaj, pokućstvo i tekuće održavanje stana (-0,1%). (izvor:stat.gov.rs)

E sad, kako piše portal biznis.rs, a u pregledu čiji je izvor Ministarstvo finansija Republike Srbije, dati su podaci kupovne moći po gradovima rangiranim prema zaradama u odnosu na prosek Republike Srbije.

U njemu piše da je na primer prosečna mesečna neto zarada po zaposlenom (bez poreza i doprinosa) za februar mesec ove godine u Beogradu 77 097 dinara, dok je nova potrošačka korpa 78 915,78 dinara (prosečna), a minimalna 45 036,60 dinara. U Subotici je na primer, ista ta prosečna mesečna neto zarada 57 163 dinara, a nova potrošačka korpa 80 516, 31 dinar (prosečna), a 39 519, 70 (minimalna). Interesantno.

U Leskovcu je prosečna mesečna neto zarada za isti mesec 49 291 dinar, nova potrošačka korpa 65 268, 27 dinara (prosečna), a minimalna 33 587, 30 dinara.

Stvarno bi bilo lepo objasniti kako se sa dve prosečne plate može lepo živeti u Srbiji, kada kupovina prosečne potrošačke korpe predstavlja izazov i za prosečnu srpsku porodicu u kojoj oba roditelja rade.

A iznenađenje je i definicija šta sve spada u potrošačku korpu, što je lepo objašnjeno na sajtu biznis.rs, te ću ovom prilikom da ih citiram.

“…Reč je o skupu dobara neophodnih za zadovoljenje osnovnih životnih potreba jednog domaćinstva. Najosnovnija su hrana, troškovi stanovanja, energenti, alkoholna i bezalkoholna pića, nameštaj, zdravstvena zaštita, obrazovanje, komunikacije, transport. Potrošačka korpa se procenjuje na osnovu potreba tročlanog domaćinstva…”

Tročlanog?

Logično je zaključiti da kada prosečni potrošač plati račune i kupi hranu, ne ostaje mu skoro ništa.

Zlatno doba, nema šta.

Foto: rtnk.me