U aprilu 2013. godine je u Bečeju svečano otvorena obnovljena rodna kuća braće Tan: 1828. godine, ovde je rođen čuveni slikar Mor Tan, a 1834. godine Karolj Tan, jedan od najistaknutijih hemičara tog doba. Spomen kuća Tan prvenstveno obeležava uspomenu na dva slavna čoveka koja su se tu rodila, ali je u njoj smeštena i stalna interaktivna naučna izložba koja je jedinstvena u Vojvodini, kao i izložba reprodukcijskih slika.

Uspomenu na braću Tan čuva Intelektualni krug braće Tan, formiran 1995. godine, koji je pod vođstvom nekoliko predsednika učinio mnogo da se kuća ponovo rodi. Originalna zgrada u ulici Braće Tan, već je bila u tako lošem stanju, da nije mogla da se obnovi, pa je srušena, a zatim ponovo izgrađena. Služi za to, da se prikaže lepota nauke i umetnosti, potencijal ljudske kreativnosti. Budući da je ključni zadatak promovisanje nauke i umetnosti mladima školskog uzrasta, koji stoje pred izborom karijere, stoga su i programi koji se ovde održavaju prvenstveno namenjeni ovoj starosnoj grupi.

Evropski talenti u Bečeju

Spomen kuća Tan je od 2014. godine registrovana kao centar za talente, a od 2016. posluje i kao evropski centar za talente. Zahvaljujući svojoj duhovnosti, bogatstvu sadržaja i opremljenosti, već je bila domaćin nekoliko uspešnih programa promocije nauke i razvoja talenata. Instituciju vodi Intelektualni krug braće Tan, a njen aktuelni predsednik je Laslo Bonifart.

-Konačni izgled i enterijer kuće je postignut u tri faze: dva krila su završena do 2013. godine, a prošle godine i treće, tokom koje je otkopan i stari podrum, a ovako pripremljen objekat odgovara prvobitnom stanju kuće. Želeli bi da osposobimo i koristimo i potkrovlje. Do sada smo organizovali bezbroj programa, izdavali knjige, a sada imamo i mesečne novine na mađarskom jeziku. Trenutno organizujemo događaje za uglavnom manju publiku, kao što su Ringato petkom ili programi INNOVA i EDU+. Do početka epidemije prošle godine, svake godine smo imali sve više posetilaca, 2019. godine nas je posetilo 6500 ljudi. Posetilaca je samo delić od onog što je bilo ranije, pa na nove izazove tražimo nove odgovore, pa radije mi idemo u škole: na primer, sada je završen naš najveći IPA projekat, koji se fokusirao na podizanje zdravstvene svesti učenika osnovnih škola, a takođe smo i implementirali naš program tolerancije EU uz učešće škola. Veliko nam je zadovoljstvo što smo ove godine uspeli da organizujemo dva masovna događaja: Festival palačinki u Bačkom Gradištu i Gastrofest u Bečeju – izvestio je o aktivnostima kuće Laslo Bonifart.

Intelektualni krug Braće Tan deluje kao krovna organizacija sa trenutno 13 stručnih grupa, ali se očekuje da će se ovaj broj povećati.

-Zajedno sa Mađarskim nacionalnim savetom radimo na tome da Bečej postane deo vojvođanske mreže učeničkih domova (kolegijuma, prim. prev.), a u okviru toga, na mestu kuće pored Mađarskog kulturnog kruga Šandor Petefi izgradili bismo jedan dom, koji bi mi držali. „Mala zarda“ u Bačkom Petrovom Selu pripada državi, neko bi morao da je kupi ili iznajmi, pa su nas zbog toga kontaktirali. Naša ideja je da se i u Bačkom Petrovom Selu formira naša lokalna stručna grupa, koja će se brinuti i upravljati „Malom zardom“, gde bi prema našim planovima to bio prostor zajednice i jedan inovativni park, malo drugačiji od našeg – rekao je Laslo Bonifart.

Kuća pored zgrade Mađarskog kulturnog kruga Šandor Petefi je sada njihovo vlasništvo, pa bi institucija ovde prvobitno napravila dom za mlade i mesto za kamp. Sagrađena školske 1908/09. godine, Mala zarda je nekada bila najlepša secesijska zgrada u selu, ali su do 1978. godine ukinuta školska odeljenja, i već godinama ni vrtić ne funkcioniše tu. Potpuno prazna zgrada je u jadnom stanju, a nedavno se rodilo i više ideja za njeno korišćenje.

Zaostavština braće Tan

Verno intelektualnom nasleđu onih po kojima je dobila ime, sadržaj spomen kuće je izgrađen uglavnom oko slikarstva Mora Tana i hemijskih dela Karolja Tana. Ali ko su bila ta dva mladića, čija imena nose i ulica, i kuća i krug intelektualaca u njihovom rodnom gradu?

Mora Tan i Karolj Tan su bili dvoje od jedanaestoro dece porodice plemićkog porekla. Njihov otac, Janoš, radio je kao inženjer, kraljevski namesnik, zaposlen u upravi grada. Mor Tan je gimnaziju završio u Kaloči, a u Pešti je studirao filozofiju i pravo, gde je uporedo bio i učenik čuvenog slikara Mikloša Barabaša. Studije je prekinuo da bi učestvovao u mađarskoj revoluciji 1848 – 1849 godine, da bi postao akvarelist – hroničar iste. Posle pobede nad revolucijom, njegova porodica se preko srpskih poznanika preselila u Beč, gde je studirao prvo na Akademiji lepih umetnosti, a zatim u privatnoj školi Karla Rala. Kasnije je otputovao u Pariz, a odatle u Italiju, gde je proveo nekoliko godina, dok se početkom 1860-tih nije vratio u domovinu i otvorio studio u Budimpešti. Na molbu Lajoša Košuta, napravio je planove za prvu mađarsku poštansku marku, a on je bio taj koji je izmaštao slike novih novčanica iz borbe za nezavisnost, slike na kojima je lik Lajoša Košuta. 1862. godine je prvi naslikao slike za dramsko delo Imrea Madača pod nazivom Čovekova tragedija. Tada je oslikao oltarsku sliku grobljanske kapele u svom rodnom gradu, Svetog Mihajla, kao i pogibiju Karađorđa, koja obeležava jedan od događaja u srpskom ratu za nezavisnost. Tokom godina stvorio je brojna dela patriotskog duha, naslikao nekoliko fresaka velikog formata u Vigadou u Budimpešti, a friz stepeništa Mađarskog nacionalnog muzeja takođe veliča delo njegovih ruku. Njegova dela se mogu naći u zbirci Mađarske nacionalne galerije i nekoliko mađarskih muzeja. Ko poseti Bečej, naći će i retka blaga u katoličkoj plebaniji u centru: veličanstvena glavna oltarna slika, na kojoj je Mor Tan naslikao Uspenje presvete Bogorodice, odmah osvaja, ali se na bočnom oltaru sa leve strane može videti Sveti Josif, koji je takođe njegovo delo. Pored potpisa, na neobičan način je napisao i ovo: rođen u Bečeju 1828. godine. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, kao i najvrednije nagrade u to vreme, nagrade Pariškog salona. Poslednje godine je proveo kod ćerke u Trstu, daleko od uspeha, gde je i umro 11. marta 1899. godine. Izložba reprodukcija njegovih radova jedna je od stalnih postavki u Spomen kući Tan. Mor Tan je zbog svoje slabe telesne građe proglašen nesposobnim za borbu, pa je radio zajedno sa Gergejem kao ratni slikar tokom mađarske revolucije 1849-1949 godine. Njegov mlađi brat Karolj se prijavio u vojsku sa 14 godina, a od ratnog heroja adolescenta koji je učestvovao u najviše bitaka, postao je profesor hemije. Bio je naučnik koji je pravio škole, kraljevski savetnik i član Ugarske generalne skupštine. Nakon temeljnih osnovnih studija, dobio je zvanje profesora univerziteta u Pešti, i od tada je sve svoje snage posvetio procvatu narodne prosvete, obrazovanja i naučnog rada. Takođe je stekao i vanvremenske zasluge zbog izrade prve mađaske farmakopeje (Pharmacopoea Hungarica, 1871). Njegovo ime se vezuje za uvođenje agensa za prilagođavanje faktora u analitički test rastvor, za formiranje stručne literature na mađarskom jeziku, uvođenje opšte i fizičke hemije i osnivanje Mađarskog hemijskog časopisa. Takođe je obavio veoma važan posao u pogledu javnog zdravlja: 1885. godine, po pitanju snabdevanja Budimpešte vodom, a potom i povodom opasnosti od ruske kuge, razvio je efikasan metod dezinfekcije. Preminuo je 5. jula 1908. u Budimpešti.

Na farmaceutskoj izložbi koja predstavlja rad Karolja Tana, kao i stare apotekarske alate, može se na primer videti i njegova prva apotekarska knjiga pisana na mađarskom jeziku, kao i pisaća mašina i precizna vaga koja se koristi za merenje sirovina potrebnih za pravljenje lekova.

Upoznavanje sa svetom nauke kroz igru

Pored spomen soba posvećenih umetniku i naučniku, i izložbe slika, u zgradi se nalazi i izložba fotografija, koja ilustruje odnos matematike i prirode, kao i stalna izložba koja prikazuje optičke, fizičke i hemijske zakone. U ovom interaktivnom naučnom parku možete naučiti zakone prirode kroz eksperimente – igre, bez formula i definicija. Više od 30 zanimljivih igara i brojnih ilustracija vodi posetioce u misterije Njutnovog klatna, misterije Bermudskog trougla, Leonardovog mosta, do misterija Pitagorine teoreme. Ovde možete isprobati i trku klikera, pisanje u ogledalu, piruetu bez leda, fakirski krevet, a uz pomoć ogledala možemo gledati kako prolazimo kroz čudesno preoblikovanje.

Izložba na spektakularan, zabavan, razumljiv i životan način predstavlja zadivljujući svet nauke, posebno učenicima viših razreda osnovne škole, ali i njihovi nastavnici i roditelji mogu uživati u izvanrednom susretu sa svetom nauke.

Spomen kuću Tan možete posetiti pojedinačno ili grupno, radnim danima od 10 do 17 časova.

Roža Feher

Spomen kuća braće Tan u Subotici (Foto: Roža Feher)