Suše ovolikih razmera nije bilo poslednjih trideset godina, kaže Jožef Šandor, direktor Zemljoradničke zadruge Napredak u Gornjem Bregu, prema čijem mišljenju će zbog suše jedan deo poljoprivrednika biti upropašćen ako ne dobiju novčanu pomoć od vlade. Značajan gubitak prinosa je pokrenuo lančanu reakciju koja je ubrzala smanjivanje stočnog fonda, a što će dovesti do novog talasa poskupljenja.

Jožef Šandor, kao nosilac liste opozicione Grupe građana „Građanski pokret za Sentu“, na poslednjoj sednici opštinskog veća uputio je poslaničko pitanje Veselinu Petroviću, velikom proizvođaču, predsedniku ovog tela, kao i Ervinu Siđiju, odborniku zaduženom za poljoprivredne poslove, pošto i oni trpe posledice suše, zašto nisu pokrenuli prvi korak ka proglašenju elementarne nepogode, jer je to u nadležnosti opštine.

-To uključuje i činjenicu da je istog dana kada sam postavio poslaničko pitanje, Kanjiža već preduzela korake, a komisija je procenila posledice – rekao je Jožef Šandor za Sabad Mađar So, dodajući da se u slučaju pivskog ječma mora očekivati gubitak od oko pedeset posto.

-U slučaju pšenice gubitak prinosa je 60 posto, uljane repice od 40 do 50 posto, a kukuruza 80 posto, a kod ovog potonjeg postoji opasnost i od aflatoksina zbog vremenskih uslova. Iz ovoga proizilazi da se ubrani kukuruz ne može davati stoci, već se mora detoksikovati, pa tek onda prodavati. U slučaju suncokreta, očekivani rod je takođe katastrofalan, što znači da se umesto 2,5-3,5 tone mesečno po jutru očekuje nešto više od 400 kilograma. Pošto već deset dana preuzimamo suncokret, dobili smo tačnu sliku situacije, koja je depresivna, jer najveći deo roda vraćamo nazad, s obzirom da je kvalitet tako loš. Ima jako mnogo lomljenih i praznih zrna, a uz to i pravog smeća, koje kombajni ubacuju sa isušenih stabljika i glavica. Šaljemo nazad četiri od pet isporuka.

Šta poljoprivrednici mogu da urade u ovom slučaju?

-Treba da ga stave u selektor i da izduvaju zrna koja lako ispadaju. U jednom slučaju smo prošle nedelje izmerili 34 posto smeća – nema te rafinerije ulja ili prerađivača, koji će to kupiti. Činjenica da preuzimamo sa najviše devet posto smeća, a iznad toga moramo da vratimo, daje dobru predstavu o situaciji. Naš kraj nije proizvođač soje, ali su mnogi i ove godine kupili seme soje – nažalost, očekujemo tragično loš rod sa područja gde ova biljka nije mogla da se navodnjava. Iako je paprika dobro krenula, na pojedinim mestima ju je polomio vetar, ali je u većini slučajeva uništila velika vrućina, jer treba znati da ako termometar pokazuje 35 stepeni Celzijusa, u polju je sigurno preko 40.

Jožef Šandor: Država bi ove godine svakako trebala da ukine naknadu za odvodnjavanje, a to bi trebalo da uradi i za one građane koji su se priključili na sistem za prečišćavanje vode.

Da li bi više opština trebalo da sledi primer Kanjiže?

-Da, pošto sve sumirano, može se reći da je prirodna katastrofa pogodila severnobačke i banatske proizvođače, ali je istina i to da nisu svi u istoj meri pogođeni. Kanjiža je formirala dvanaestočlanu komisiju, čiji su članovi obilazili polja, vršili merenja, a rezultati su skoro potpuno isti kao i vrednosti koje sam naveo na sednici. Nažalost, iz Opštinskog veća Senta, do ponedeljka popodne nije izašla informacija da su počeli sa procenom štete.

Poljoprivrednici traže, između ostalog da cenu suncokreta odredi vlada, po ceni od 700 evra po toni.

-Ono što se do sada dešavalo na pregovorima između demonstranata i vlasti je praktično ravno nuli. Poljoprivredi je potrebna realna podrška, jer će mnogi proizvođači biti upropašćeni ako ne dobiju pomoć u kratkom roku. Nalazim da je pomenuti zahtev čudan, jer nije realan, pošto su proizvodni pogoni već svi u privatnim rukama, i ne funkcionišu na način da neko pozove telefonom i kaže ›› ej, deco, od sada morate da preuzimate rod za ovoliko ‹‹.

Ako ovaj način nije moguć, onda koji je moguć?

-Postoji mehanizam koji funkcioniše u takvom slučaju, a to bi bilo da vlada preuzme razliku između realne i očekivane cene i plati je prerađivačkoj industriji ili proizvođačima. To se može uraditi bez ikakvih problema, jer na sabirnim mestima vode tačnu evidenciju ko je i koliko roda doneo. Neke prerađivačke firme su želele da smanje planiranu cenu od 500 evra po toni na 480 evra, međutim, 500 je realno, a proizvođači žele da dobiju 700-800 evra po toni. da li je ovo drugo zaista legitimna potražnja, govori i podatak da je od prošle jeseni đubrivo poskupelo za 50-150 posto, a i gorivo je značajno poskupelo. Rešenje bi bilo i to kada bi vlada mogla da nađe rešenje i da zajedno sa bankama uspe da reprogramira kredite, ne samo u slučaju proizvođača, već i u slučaju integratora i zadruga.

Deo zahteva je i to da državna uprava ukine naknadu za odvodnjavanje.

-Odvodnjavanje je tema već nekoliko godina, jer je i do sada bilo sporno šta se to naplaćuje, a odvodnjavanje se, osim malog čišćenja kanala, decenijama ne vrši u ovom kraju. Poštari su prošle nedelje počeli da uručuju račune ljudima koji žive u gradu, uklučujući i one koji komunalnom preduzeću plaćaju odvod vode, pa postavlja se pitanje koliko je legitimno da se isto plaća dva puta. U slučaju proizvođača to je pak zato sporno, jer godinama nije bilo ulaganja. Tako da je time ovaj njihov zahtev opravdan, pa bi država ove godine svakako trebalo da ukine naknadu za odvodnjavanje, a to bi trebalo da uradi i za one građane koji su se priključili na sistem za prečišćavanje vode.

Vidite li realnu šansu za to?

-Jedan moj poznanik radi u preduzeću Vode Vojvodine, a kada sam se raspitivao, rekao je da su nedavno dobili smernice u kojima je pisalo da svi moraju da plaćaju naknadu za odvodnjavanje, tako da je jasno da država ne preduzima nikakve korake u ovoj oblasti u interesu građana i proizvođača.

Poslednjih dana je pominjano da će osiguravajuće kuće platiti.

-Od toga neće biti ništa, jer rod nije osiguran od suše, osiguranje plaća samo u slučaju oštećenja od grada. Međutim, ovo je prvi put da sam se susreo sa ponudom u kojoj piše da firma nudi osiguranje za uljanu repicu, a čiji je uslov da proizvođač od njih kupi seme i da se pridržava tehničkih uslova koji se od njega očekuju.

Još uvek nema značajnije količine padavina, a trebalo bi polako razgovarati i o setvi…

-Mesecima u ovom kraju bije bilo nijedne kapi kiše, a ovo što je sada bilo, usevima već ne pomaže, a nije dovoljno ni da se postavi temelj za setvu, jer bi bilo potrebno više stotina litara kiše. Pre nedelju dana sam razgovarao sa inženjerom Poljoprivrednog instituta u Novom Sadu, koji mi je rekao da nisu još ni počeli preradu sejnog semena pšenice i ječma: dok ne vide da li će biti potražnje za tim, neće početi sa zaštitom semena.

Iz ovih odgovora se ispostavlja da su problemi ogromni.

-Situacija je toliko drastična, da je pokrenuta lančana reakcija, što znači da je ubrzano smanjivanje stočnog fonda. Nedavno nam se javio proizvođač koji je sa jednog jutra požnjeo tri bale osušene deteline i bio je potpuno na gubitku, pošto sa toliko ne može da drži krave, a zbog suše ne može od nekog drugog da kupi. Počeo je proces čija će konačna posledica biti povećanje cena na pijaci mesa i mleka, a imaće uticaj i na cenu jaja. Donedavno se u Senti moglo kupiti jaje za dvanaest dinara, ali je na pijaci već bilo dvadeset dinara. Pored poskupljenja struje i gasa, u bliskoj budućnosti moramo očekivati i značajno povećanje cena hrane.

Diže se prašina širom Vojvodine, zbog velike suše (AP Photo/Nicholas Garriga)