Neki optužuju Ruse koji žive u Evropi da „žele sve, a ne rade ništa“, dok drugi tvrde da su mnogi protivnici Putina kojima je potrebna podrška, izveštava euronews.com.

„Moj san je uvek bio da se preselim u Evropu“, kaže Ivan Sidorov. On nije dao portalu svoje pravo ime, zbog straha za svoj imigracioni status i zbog porodice u Rusiji. Iznenađen time koliko je lako bilo otići u EU, ovaj 31-godišnjak je našao posao i preselio se u Litvaniju iz Sankt Peterburga prošlog septembra, samo nekoliko nedelja pre nego što je Rusija objavila delimičnu mobilizaciju. Svoju budućnost je video u Evropi zbog zastrašujućeg stanja stvari kod kuće.

„Naš predsednik, vlada, režim – ne možemo ništa da promenimo. Ako pokušamo, rizikujemo da odemo u zatvore. Ranije sam mislio da imamo šansu, ali sam shvatio da je to besmisleno. Njihova vladavina je prejaka.“ – rekao je Sidorov za Euronews.

Kada su ruski tenkovi upali u Ukrajinu u februaru 2022. godine, Sidorov je otišao na nekoliko antiratnih protesta u Sankt Peterburg. Dok je on uspeo da izbegne tešku ruku zakona, hiljade Rusa je uhapšeno, pretučeno ili zatvoreno od strane snaga bezbednosti zbog njihovog neslaganja sa politikom vlasti.

„Ne možemo ništa da uradimo da promenimo situaciju“

Uprkos protivljenju ruskoj vladi, Sidorov je izjavio da mu se politika nemilosrdno nabacuje.

„Pre nego što sam se doselio, mislio sam da je uglavnom mit da postoje politički problemi između običnih ljudi poput mene. Smatrao sam da svi razumeju da je to samo politika i da su oni koji odlaze iz Rusije protiv svega toga i da to nije bio njihov izbor. Međutim, kada sam došao, iznenadio sam se time kako stvari stoje. Kada ljudi shvate da sam iz Rusije, bukvalno vidim kako im se izraz lica menja.“

Podrška Ukrajini je u Litvaniji veoma velika. Mnogi su zajedljivi prema Rusiji, užasnuti onim što nazivaju okupacijom, eksploatacijom i rusifikacijom njihove zemlje pod SSSR-om, iako u nekim krugovima postoji ambivalentnost.

Sidorov kaže da „psihološka greška“ nasleđena iz istorije pozicionira Ruse u glavama ljudi kao neprijatelje, čak i ako je osoba sa kojom se susreću sasvim u redu. On se prisetio i vremena kada su drugi bili agresivni prema njemu, neprijateljski ili nemilosrdno ga ispitivali o njegovom stavu prema ratu, s vremena na vreme vređajući ga ili se uvredljivo šaleći.

„Istina je da najveći deo ruske populacije nije politički. Sovjetski Savez je izbrisao svaku volju ljudi da utiču na politiku. Ovaj režim je 70 godina govorio ljudima kako moraju da žive. Bili su nemoćni pred toliko autoritarnim režimom.“

Litvanija je, u znak solidarnosti sa Kijevom, primenila nekoliko restriktivnih mera za ruske državljane, suspendujući vize ubrzo nakon invazije i zabranjujući im da kupuju nekretnine.

„Mislim da je ovakva politika velika greška. Ljudi koji podržavaju ovaj haos ostaju u Rusiji. Svi ostali beže i pokušavaju da počnu novi život. Mi već imamo dovoljno problema, s obzirom da se ne možemo tek tako vratiti u Rusiju.“ – tvrdi Sidorov.

„Rusi se šlepaju u Evropi“

Ne slažu se naime, svi sa ovom tvrdnjom.

Prošlog septembra je dr Bendžamin Talis, specijalista za međunarodnu politiku i bezbednost, izjavio za Euronews da je nametanje oštrih mera ruskim državljanima unutar EU neophodno kako bi se pokazalo malo tvrdog stava protiv agresije Moskve i u znak solidarnosti sa Ukrajinom.

Međutim, tada je drugi stručnjak, dr Kristi Raik izjavila da je pogrešno gledati na stvari tako da ruska elita uživa u životu u Evropi kao da se ništa nije dogodilo, dok se ubijanje, mučenje, silovanje i pljačkanje Ukrajine od strane Rusa nastavlja.

Uprkos putnim i viznim ograničenjima koje je veliki deo zemalja EU nametnuo Rusiji 2022. godine, više od 600 000 ruskih državljana dobilo je šengenske vize prošle godine. U Sidorovljevom novom domu, u Litvaniji, dvostruko više Rusa je podnelo zahtev za boravišnu dovzolu nego 2021. godine – skoro 4000 njih, prema Migracionom odeljenju zemlje.

Ipak, situacija je drugačija na drugim mestima u Evropi.

„Vidimo da Francuska daje sve od sebe“ – rekla je Nadežda Kutepova, ruski advokat i aktivista za ljudska prava, koja je u ovu zemlju došla kao izbeglica 2015. godine. Njen tretman od strane društva ili države se nije promenio od izbijanja rata u februaru prošle godine, ako se ne računaju problemi sa francuskom birokratijom, izjavila je za Euronews.

Kutepova je bila oštra prema svojim sunarodnicima:

„Rusi dolaze u Francusku, ali ne žele da učestvuju u antiratnim aktivnostima. Žele da imaju sve, a ne rade ništa“ – objasnila je.

Nadežda Kutepova je protestovala protiv rata i francuske „pro-putinske zajednice“, hvaleći vladino stvaranje specijalnih mehanizama zaštite za ukrajinske izbeglice. Kao neko ko se u Rusiji uvek opirao, ona kaže da može da razume „loše stvari“ koje Ukrajinci često misle o ruskoj zajednici.

„Ali većina Rusa nije spremna da čuje ove optužbe. Oni nisu odgovorni za datu situaciju. Zaista sam ljuta zbog toga. Ljudi ne idu na demonstracije, jer smatraju da njihovo učešće nije korisno, što nije tačno“.

Ipak, Kutepova veruje da bi Evropa trebalo da učini više da integriše Ruse koji žive unutar njenih granica.

„Evropska zajednica bi trebalo da bude pažljivija prema tome šta Rusi rade, jer uvek postoji opasnost da ruska ambasada lako zarobi one koji ne govore lokalni jezik ili ne razumeju istoriju i kulturne kodove. To bi moglo stvoriti lošu situaciju.“

Kakva je situacija kod nas u Srbiji?

Prema podacima MUP-a, od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, pa do kraja aprila 2023. godine, u Srbiju je ušlo više od 370 000 ruskih državljana. Za BBC na srpskom, oni su dodali da je krajem aprila ove godine u Srbiji na odobrenom privremenom boravku živelo skoro 30 000 njih. U navedenom periodu je evidentirano ukupno 340 332 državljana Rusije, koji su napustili zemlju, ali MUP nije odgovorio na pitanje BBC-a o tome koliko Rusa živi u Srbiji, a nema prijavljen boravak, jer se oslanja na vizaran (praksa napuštanja zemlje pred istek perioda predviđenog za bezvizni boravak, a zatim povratak u zemlju u kratkom roku, kako bi se stekla mogućnost da se u njoj ponovo boravi turistički. Ruski državljani koji ovome pribegavaju, napuštaju Srbiju jednom u 30 dana).

Između ostalog, neki Rusi u Srbiji su za pomenuti portal izjavili i to da imaju utisak da ih ovde gledaju kao da su vreće novca, te da im mnoge stvari višestruko naplaćuju. Povodom toga, advokat Ognjen Rašuo je za BBC na srpskom izjavio da mu je dobro poznat fenomen tzv. „ruskih cena“, ali i kao su neki postupci problematični sa moralnog aspekta, pravno gledano se ne može uvek govoriti o prevarama. Nevraćeni depoziti i povećanja kirija na svakih nekoliko meseci su često tema diskusije u ruskim grupama posvećenim cenama i prevarama. Međutim, kako je advokat Rašuo naglasio, ako nema ugovora kao polazne tačke, malo se može uraditi.

I tako. Najlepše bi bilo da se svo to ratno ludilo uskoro završi, pa da svi mogu da žive u miru, gde god to bilo.

Jer rat je, bilo koji, jedno od najvećih zala u istoriji čovečanstva, gde uglavnom ispaštaju oni koji sa njim puno veze nemaju.

Rusi u Beogradu (Foto: balkans.aljazeera.net)