Javni život i obrazovanje manjina

Po zahtevu Fondacije za slobodu štampe koja izdaje nedeljni list „Čaladi Ker” (Családi Kör) i novinski portal „Sabad Mađar So” (Szabad Magyar Szó), senćanska Radionica za istraživanje identiteta manjina napravila je još jedno istraživanje javnog mnjenja. Ovog puta je istraživanje ispitivalo spremnost vojvođanskih Mađara da emigriraju, u koje zemlje idemo, sa kojim ciljem i kakve nade imamo za budućnost Vojvodine. Rezultate istraživanja ćemo predstaviti u nastavcima.U trećem delu našeg istraživanja, bavili smo se pitanjima javnog života i obrazovanja.

U jednom društvu, nacionalne manjine su često u mogućnosti da adekvatno učestvuju u procesima javnog života, kada se istima obezbede dodatna prava i olakšice. U našem istraživanju naveli smo različite socijalne situacije i pitali da li postoji potreba za pravnim i socijalnim olakšicama i podrškom.

Da bi pripadnicima nacionalnih manjina trebalo olakšati zapošljavanje, smatra 79 posto vojvođanskih Mađara. Interesantno je da je odbijanje ove tvrdnje u najvećoj stopi od ponuđenih izjava među ispitanicima, iako je to samo 11,6 posto.

Dijagram 3-3-1: Olakšano zapošljavanje za pripadnike nacionalnih manjina?

Većina njih se složila sa izjavom (95% se slaže delimično i u potpunosti), da Narodna skupština Republike Srbije treba da služi interesima svih građana Srbije, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Značajan procenat ispitanika (75-80 posto) se slaže i sa tom tvrdnjom, da i nacionalnim manjinama treba olakšati pristup Narodnoj skupštini, a i kandidature na lokalnim izborima. Jasna većina (78,1 posto) smatra da stranke nacionalnih manjina doprinose razvoju demokratije u Srbiji.

Dijagram 3-3-2: Učešće nacionalnih manjina u javnom životu

Postoji interesantna kontradikcija u vezi sa nastavnim jezikom u osnovnom i srednjem obrazovanju: takođe postoji i visok stepen saglasnosti sa tvrdnjom da bi trebalo zahtevati obezbeđivanje obrazovanja na maternjem jeziku, kao i kombinovanog obrazovanja na maternjem i srpskom jeziku.

Dijagram 3-3-3: Školovanje na maternjem i na srpskom jeziku?

Nešto je veći udeo onih koji smatraju da je važnije da se osnovno i srednje obrazovanje u potpunosti odvija na maternjem jeziku.

Dijagram 3-3-4: Školovanje samo na maternjem jeziku?

Smatrali smo važnim da upitamo o emotivnoj vezanosti za Srbiju i Mađarsku. Ispitanici su to mogli da ocene na skali od deset poena. Prosečna ocena emocionalne privrženosti Srbiji je 5,78 poena, dok je za Mađarsku 5,96. U slučaju žena nalazimo jaču vezanost za Srbiju, dok je kod muškaraca jača vezanost za Mađarsku. U slučaju Mađara koji žive u skupini (pokraj Tise), vezanost za Mađarsku je veća nego u slučaju onih koji rasejano žive (Banat, južna Bačka). Mlađi od 35 godina pokazali su nižu emocionalnu privrženost u pogledu obe zemlje od starijih. I obrazovanje utiče na privrženost: što je viši stepen obrazovanja, to je emocionalna vezanost za obe zemlje slabija, a posebno za Srbiju.

Da bismo proverili emotivnu vezanost, postavili smo još jedno pitanje: ako reprezentacija Mađarske i reprezentacija Srbije igraju jedna protiv druge na nekom sportskom događaju, za koga navijaju? Srpski tim podržava 9,1 posto ispitanika, a mađarski 27,2 posto. U sportu, većina je „neutralna” ili nije privržena, a 59,7 posto je odgovorilo da pobedi bolji tim. Četiri posto je odgovorilo da ne može da odgovori na ovo pitanje. Može se konstatovati da je nešto više naših ispitanika emotivno vezano za Mađarsku, nego za Srbiju.

Dijagram 3-3-5: Nacionalna osećanja pri sportskim takmičenjima

Dijagram 3-3-5: Za koga navijaju vojvođanski Mađari na sportskim takmičenjima

U sklopu sumiranja našeg istraživanja, može se reći da 92,7 posto ispitanika ima prijatelje srpske nacionalnosti, 47,3 posto ima rođake srpske nacionalnosti, dok njih najmanje (0,7 posto) ima rođake albanske nacionalnosti.

Najmanja etnička distanca je između ispitanika i pripadnika srpske nacionalnosti. Istina, da i ovako 43,9 posto njih odbija da sklopi mešoviti brak sa osobom srpske nacionalnosti.

Najveća etnička distanca je između ispitanika i Roma, u svim društvenim kontekstima. Skoro 80 posto ispitanih je odbilo brak sa pripadnikom romske nacionalnosti.

Ispitanici podržavaju uvođenje olakšica za pripadnike nacionalnih manjina u pogledu političkog izbora i zapošljavanja. (Ovo potonje u jednom pogledu već postoji: ne postoji parlamentarni prag za manjinske stranke – prim. aut.)

Sa tvrdnjom da parlament Republike Srbije treba da služi interesima svih građana Srbije, bez obzira na nacionalnu pripadnost, slaže se 95 posto ispitanika.